Participativno budžetiranje

Pretplati se na Participativno budžetiranje feed
Participativno budžetiranje
Osvježeno: prije 16 minuta 28 sekundi

Arhivirane PB stranice dostupne su na novim web adresama

sub, 07/21/2018 - 12:14

Kako su 22.7.2018. istekle domene http://boljikarlovac.org, http://boljilosinj.org i http://pulaodlucuje.org sav smo sadržaj tih arhiviranih stranica učinili dostupnim na adresama:
http://boljikarlovac.zelena-istra.hr
http://boljilosinj.zelena-istra.hr i
http://pulaodlucuje.zelena-istra.hr
Iako je projekt gotov, možda vam je korisno i dalje moći pristupati ovim stranicama! ;)

Objavljeno: 21.07.2018 - 12:14

Arhivirane PB stranice dostupne su na novim web adresama

sub, 07/21/2018 - 12:14

Kako su 22.7.2018. istekle domene http://boljikarlovac.org, http://boljilosinj.org i http://pulaodlucuje.org sav smo sadržaj tih arhiviranih stranica učinili dostupnim na adresama:
http://boljikarlovac.zelena-istra.hr
http://boljilosinj.zelena-istra.hr i
http://pulaodlucuje.zelena-istra.hr
Iako je projekt gotov, možda vam je korisno i dalje moći pristupati ovim stranicama! ;)

Objavljeno: 21.07.2018 - 12:14

Preuzmite PDF sa iskustvima iz Karlovca, Malog Lošinja i Pule!

sri, 12/14/2016 - 11:07

Projekt „Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun“ započeo je 25. prosinca 2014. godine. Nositelj projekta bila je udruga „Zelena Istra“, a partneri su tri organizacije: „Idem i ja“ iz Malog Lošinja, „Citizen Foundation“ iz Reykjavika, Island i „Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode“ iz Karlovca. Uz partnere, na projektu kao suradnici sudjeluju i tri grada: Pula, Mali Lošinj i Karlovac. Glavni cilj projekta bio je povećati transparentnost lokalnih proračuna i participaciju građana u odlučivanju u javnim financijama te promicati načela dobrog upravljanja kod lokalnih vlasti.

Osim ovih internetskih stranica, na kojima objavljujemo novosti i članke o projektu i participativnom budžetiranju općenito, za svaki od triju navedenih gradova izradili smo internetske stranice namijenjene informiranju građana o proračunu i proračunskom procesu, kao i njihovu sudjelovanju u njemu (www.boljikarlovac.org, www.boljilosinj.org, www.pulaodlucuje.org). Stranice se sastoje od triju osnovnih elemenata: naslovnice s člancima i novostima, alata za vizualizaciju proračuna i alata za e-participaciju putem kojeg su građani mogli podnositi svoje proračunske prijedloge, raspravljati o njima te na koncu glasovati. Naravno, rad navedenih stranica pratila je i aktivnost na društvenim mrežama, uglavnom Facebooku, na profilima „Bolji Lošinj“, „Bolji Karlovac“, „Pula odlučuje“ i „Participativno budžetiranje“, koji uz internetske stranice mogu poslužiti kao dodatni izvor informacija, osim ove publikacije, koja se sigurno neće moći dotaći svih detalja dvogodišnjeg procesa.

Publikaciju u elektroničkom obliku možete, naravno, u potpunosti besplatno, preuzeti ovdje (PDF, 602.1 kB).

Objavljeno: 14.12.2016 - 11:07

Preuzmite PDF sa iskustvima iz Karlovca, Malog Lošinja i Pule!

sri, 12/14/2016 - 11:07

Projekt „Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun“ započeo je 25. prosinca 2014. godine. Nositelj projekta bila je udruga „Zelena Istra“, a partneri su tri organizacije: „Idem i ja“ iz Malog Lošinja, „Citizen Foundation“ iz Reykjavika, Island i „Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode“ iz Karlovca. Uz partnere, na projektu kao suradnici sudjeluju i tri grada: Pula, Mali Lošinj i Karlovac. Glavni cilj projekta bio je povećati transparentnost lokalnih proračuna i participaciju građana u odlučivanju u javnim financijama te promicati načela dobrog upravljanja kod lokalnih vlasti.

Osim ovih internetskih stranica, na kojima objavljujemo novosti i članke o projektu i participativnom budžetiranju općenito, za svaki od triju navedenih gradova izradili smo internetske stranice namijenjene informiranju građana o proračunu i proračunskom procesu, kao i njihovu sudjelovanju u njemu (www.boljikarlovac.org, www.boljilosinj.org, www.pulaodlucuje.org). Stranice se sastoje od triju osnovnih elemenata: naslovnice s člancima i novostima, alata za vizualizaciju proračuna i alata za e-participaciju putem kojeg su građani mogli podnositi svoje proračunske prijedloge, raspravljati o njima te na koncu glasovati. Naravno, rad navedenih stranica pratila je i aktivnost na društvenim mrežama, uglavnom Facebooku, na profilima „Bolji Lošinj“, „Bolji Karlovac“, „Pula odlučuje“ i „Participativno budžetiranje“, koji uz internetske stranice mogu poslužiti kao dodatni izvor informacija, osim ove publikacije, koja se sigurno neće moći dotaći svih detalja dvogodišnjeg procesa.

Publikaciju u elektroničkom obliku možete, naravno, u potpunosti besplatno, preuzeti ovdje (PDF, 602.1 kB).

Objavljeno: 14.12.2016 - 11:07

Održana konferencija "Participativno budžetiranje - zašto i kako? Hrvatska i europska iskustva"

sri, 12/14/2016 - 07:20

U organizaciji Zelene Istre se od 7. do 9. prosinca 2016. u Zagrebu održala konferencija “Participativno budžetiranje - zašto i kako? Hrvatska i europska iskustva”. Konferencija je osmišljena i realizirana u okviru projekta “Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun” kojeg provodi Zelena Istra, financira Europska unija kroz program IPA 2011 “Jačanje potpore organizacijama civilnog društva za povećanje dobrog upravljanja i transparentnosti javne uprave u Hrvatskoj”, a sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Program konferencije privukao je pozornost više od 50 predstavnika udruga civilnog društva i tijela javnih vlasti, koji su se okupili u Hotelu International, gdje su dobili priliku upoznati se sa dobrim primjerima participativnih praksi u Hrvatskoj i Europi te s pravnim i regulatornim kontekstom nacionalnog i lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj, ali i čuti dobra, ali i ona manje dobra iskustva u provođenju ovog projekta.

Za sve one koji nisu bili u mogućnosti nazočiti konferenciji, a zainteresirani su za obrađivane teme, u iščekivanju nešto iscrpnijeg izvještaja, objavljujemo prezentacije s održanih predavanja, koje možete preuzeti ovdje.

Objavljeno: 14.12.2016 - 07:20

Održana konferencija "Participativno budžetiranje - zašto i kako? Hrvatska i europska iskustva"

sri, 12/14/2016 - 07:20

U organizaciji Zelene Istre se od 7. do 9. prosinca 2016. u Zagrebu održala konferencija “Participativno budžetiranje - zašto i kako? Hrvatska i europska iskustva”. Konferencija je osmišljena i realizirana u okviru projekta “Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun” kojeg provodi Zelena Istra, financira Europska unija kroz program IPA 2011 “Jačanje potpore organizacijama civilnog društva za povećanje dobrog upravljanja i transparentnosti javne uprave u Hrvatskoj”, a sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Program konferencije privukao je pozornost više od 50 predstavnika udruga civilnog društva i tijela javnih vlasti, koji su se okupili u Hotelu International, gdje su dobili priliku upoznati se sa dobrim primjerima participativnih praksi u Hrvatskoj i Europi te s pravnim i regulatornim kontekstom nacionalnog i lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj, ali i čuti dobra, ali i ona manje dobra iskustva u provođenju ovog projekta.

Za sve one koji nisu bili u mogućnosti nazočiti konferenciji, a zainteresirani su za obrađivane teme, u iščekivanju nešto iscrpnijeg izvještaja, objavljujemo prezentacije s održanih predavanja, koje možete preuzeti ovdje.

Objavljeno: 14.12.2016 - 07:20

Iskustva iz Pule

uto, 12/13/2016 - 10:58

Za uspjeh participativnog budžetiranja, kao uostalom i svakog drugog participativnog procesa, ključno je postojanje iskrene političke volje. Nažalost, dvije godine iskustva „suradnje“ s Gradom Pulom pokazale su kako političke volje za participacijom, a posebno povećanjem transparentnosti proračuna, jednostavno nije bilo. No, krenimo redom.

U fazi pripreme za prijavu projekta Grad Pula pristao je sudjelovati u projektu, da bi se ubrzo povukao i samostalno krenuo u implementaciju pojedinih njegovih aspekata, točnije objavu brošure „Proračun u malom“, vizualizaciju proračuna i organizaciju tribina o proračunu po mjesnim odborima, izostavljajući ključni dio: omogućavanje građanima da preko interneta transparentno predlažu ideje za proračun, raspravljaju i glasaju o njima.

Zatečeno stanje

Posljedica toga jest da je zatečeni model sudjelovanja građana u kreiranju proračuna bio iznimno netransparentan, prijedlozi građana prikupljaju se poštom, elektroničkom poštom, telefonski i na tribinama po mjesnim odborima, koje se održavaju jednom godišnje. No prikupljeni prijedlozi nigdje se ne objavljuju, kao ni odgovori Grada Pule na njih. Tako ne znamo ni koliko je, i kakvih prijedloga predano, koliko ih je prihvaćeno, koliko ih je odbijeno, i zašto.

Budući da se takvim netransparentnim procesom može iznimno lako manipulirati, razumljivo je da on stvara nepovjerenje kod građana. S obzirom na navedeno, postavlja se logično pitanje - na osnovi čega bi građani, recimo, trebali vjerovati gradonačelniku kada kaže da je Grad usvojio 90% (2014. godine) ili 75% (2015. godine) prijedloga? Tim više što su na tribinama o proračunu u mjesnim odborima građani mahom frustrirano govorili kako na određene probleme, na istim tim tribinama, upozoravaju već godinama. Nažalost, pokazalo se da nije riječ o slučajnom propustu, već o temeljnom principu „participacije“ odozgo u izvedbi Grada Pule jer niti nakon višestruko ponavljane preporuke Zelene Istre da se svi prijedlozi i odgovori na njih objave, to u dvije godine trajanja projekta nije učinjeno.

Osim nedostatka transparentnosti, ovakvomu modelu, u odnosu na participativno budžetiranje, nedostaje i demokratska legitimacija, odnosno glasovanje građana koje pomaže u određivanju prioriteta među mnogim prijedlozima, pa je odabir prijedloga koji će biti prihvaćeni prepušten u potpunosti na volju političkih struktura.

Upravo su te dvije ključne točke osnovno i početno polazište ideje projekta zato što on predviđa javno i transparentno predlaganje, raspravu i glasovanje o prijedlozima, kao i očitovanje Grada na njih, čime se ciljano planiralo postići do sada nepostojeću transparentnost sudjelovanja građana i komunikacije s lokalnim vlastima.

PR-ticipacija

Na samom početku Grad Pula, gradonačelnik Boris Miletić, pa i stranka kojoj je na čelu, pokušavali su u javnosti u potpunosti prisvojiti projekt, sasvim izostavljajući i sam spomen Zelene Istre koja projekt provodi. Ovo nam, nažalost, ukazuje na činjenicu koja je obilježila sve aspekte suradnje na projektu. Naime, pokazalo se kako je Gradu Puli participacija najvažnija za političku samopromociju vladajuće stranke i eventualnu „kontrolu štete“, što se jasno ogleda u činjenici da se najveći napor ulaže u aktivnosti prezentacije i promocije rada gradske uprave. Primjerice, pažljivo sročene i atraktivno dizajnirane publikacije "Proračun u malom" i "Realizirani projekti" šalju se poštom svim kućanstvima u gradu. Nažalost, kada treba promovirati oblike sudjelovanja građana u odlučivanju, recimo u vidu poziva na navedene tribine, ne iskazuje se istovjetan angažman te se zadržava na priopćenju za medije te jednokratnom objavom na društvenim mrežama.

Upravo je iskorištavanje participacije kao paravana za političku promociju jedna od glavnih opasnosti za demokratske procese koju ističu stručnjaci na polju sudjelovanja i uključivanja građana. Druga je, a nažalost doći ćemo i do toga - korištenje „participacije“ za legitimaciju unaprijed donesenih odluka, odnosno manipulaciju.

U prvoj godini projekta, na stranicu www.pulaodlucuje.org registriralo se preko dvije stotine građana koji su podnijeli 42 prijedloga u četirima kategorijama:

- Bolji grad - 20 prijedloga
- Bolji kvart - 14 prijedloga
- Uštede - 5 prijedloga
- Ostalo - 3 prijedloga.

Dvadeset i pet prijedloga s najvećim brojem glasova (prema dogovoru s Gradom - 6 iz kategorije Bolji grad, 14 iz kategorije Bolji kvart te 5 iz Uštede) poslane su Gradu Puli na očitovanje. Iz odgovora koje smo zaprimili bilo je često poprilično teško odrediti jesu li prihvaćeni ili nisu, zato što mnogi odgovori nisu bili konkretni, već poprilično „marketinški“, a većina pozitivnih odgovora sadržavala je ogradu „u skladu s financijskim mogućnostima“, iz čega se dalo jasno zaključiti kako potrebna sredstva nisu osigurana u proračunu za predmetnu godinu. Takvim odgovorima u potpunosti je promašena sama bit participativnog budžetiranja prema kojoj građani određuju prioritete financiranja. Štoviše, nešto pomnija analiza odgovora, koji se mogu pronaći na stranici „Pula odlučuje“, otkriva kako se kod „prihvaćenih“ prijedloga mahom radi o stvarima koje je Grad i tako planirao. Istovremeno, nisu usvojeni ni najmanji ni najjednostavniji prijedlozi koji odstupaju od ranije donesenih planova i odluka Grada. Sve u svemu, u proračun za 2016. godinu uvršteno je tek 5, djelomično uvršteno 3, a nije uvršteno 17 prijedloga građana.

Duboka ukorijenjenost takvog krutog pristupa, u biti zatvorenog za ikakvu smislenu participaciju, dolazi do izražaja kod prijedloga da građani sami prikupe sredstva i sami organiziraju uređenje okoliša škole Kaštanjer. Iako bi bilo za očekivati kako će Grad bez problema prihvatiti jedan takav prijedlog koji ih praktički ne bi koštao niti kune, tome nije bilo tako. Šturi odgovor Grada Pule na taj prijedlog glasio je: „U planu za sljedeću godinu predviđeno je renoviranje kuhinje i ulaza u školu, a potom će se sukladno financijskim mogućnostima pristupati ostalim prioritetnim potrebama.“ Dakle, ni slučajno ništa mimo našeg plana. To se ne može nazvati participacijom.

Iduće godine, prilikom kreiranja proračuna za 2017. godinu, stranicu PulaOdlucuje.org koristio je 151 građanin, a predano je ukupno 24 prijedloga:
- Bolji grad - 11 prijedloga
- Bolji kvart - 13 prijedloga

Gradu Puli proslijeđeno je 10 najpopularnijih prijedloga iz kategorije Bolji grad te svih 13 prijedloga za Bolji kvart. U proračun je od toga uvršteno 9, djelomično su uvrštena 2, a nije uvršteno 12 prijedloga.

Valja i napomenuti kako se u slučaju obje godine radi o subjektivnoj procjeni, s obzirom na nepreciznost i nejasnost odogvora Grada Pule, kao i odbijanja da ih se objasni. Također, uporno su i ignorirani naši višestruki zahtjevi da se građane izvijesti o napretku nominalno prihvaćenih prijedloga, što je jedan od ključnih momenata održive participacije građana.

Ignorirane preporuke

Predstavnici Grada Pule upozoreni su na navedene nedostatke, a predstavili smo i konkretne prijedloge za poboljšanje transparentnosti i kvalitete participacije građana u donošenju proračuna:

1. Odrediti fiksni iznos o kojem će građani mjesnih odbora odlučivati direktno

Kako bi se izbjegla neodređenost odgovora i rezultata participativnog procesa, koja je u pravilu glavni uzrok pada zainteresiranosti i angažmana građana, predložili smo da se odredi konkretan, koliko god mali iznos, o kojem će građani odlučivati direktno i konačno. Prijedlog nije prihvaćen.

2. Proračunske dokumente objaviti

a) što je ranije moguće, tj. odmah nakon isteka zakonskog roka za njihovu izradu

b) na većim razinama detaljnosti (4. razina za Prijedlog proračuna i izglasani proračun, 5. za izvješća o izvršenju proračuna)

c) u otvorenim formatima (.CSV, .ODS, .XLS).

Prijedlog je usvojen tek djelomično, naime Prijedlog proračuna nekoliko je dana prije sjednice Gradskog vijeća objavljen u .XLS formatu, i to tek nakon upozorenja s naše strane. Osim toga, nastavljena je loša praksa objavljivanja prijedloga proračuna tek 8 radnih dana prije sjednice, što znači da prijedlog proračuna tri tjedna nepotrebno stoji u nečijoj ladici, skriven od javnosti, umjesto da se o njemu vodi javna rasprava, a vijećnici se pripremaju na davanje amandmana.

3. Aktivno uključivanje gradskih službi u fazu predlaganja kako bi se čim ranije identificirali prijedlozi koji su tehnički ili zakonski neizvedivi ili se već planiraju provesti

Kako bi se izbjegle situacije da građani predlažu i glasaju za stvari koje su već u planu ili su iz nekog razloga neizvedive, predložili smo da predstavnici Grada sudjeluju u kontroli prijedloga već u fazi njihova prikupljanja. Prijedlog nije usvojen.

4. Sve prijedloge građana (bez obzira na kanal kojim su zaprimljeni) objaviti, kao i jednoznačne odgovore o njihovu (ne)uvrštavanju u proračun za iduću godinu

S ciljem uvođenja transparentnosti u proces sudjelovanja građana i njihova boljeg informiranja, predložili smo da Grad objavljuje i prijedloge koje prikuplja drugim kanalima. Ni taj prijedlog nije prihvaćen.

5. Redovito objavljivati status pojedinih prihvaćenih projekata

Među glavnim razlozima manjka participacije građana, kao što smo već naveli, ističe se izostanak percepcije rezultata njihova sudjelovanja. Osim toga, na tribinama koje se održavaju jednom godišnje, primijetili smo kako se građani često nepotrebno frustriraju i antagoniziraju u odnosu na gradske službe jer ne vide vidljive rezultate nekih obećanih projekata, unatoč činjenici da Grad na njima radi, u vidu pribavljanja raznih dozvola, izrade projekata i slično. Stoga smo predložili da se zainteresirane građane sustavno informira o napretku projekata. Sudeći prema upornom ignoriranju naših brojnih upita o statusu projekata, načelno prihvaćenih u prvom ciklusu, ni ovaj prijedlog nije prihvaćen.

Skrivanje podataka o raspolaganju javnim sredstvima

Jedna od osnovnih značajki participativnog budžetiranja jest promicati transparentnost i omogućavati pristup javnosti podatcima o javnim prihodima i rashodima. Zato podnaslov projekta i glasi „građani nadziru lokalni proračun“. Na tom se polju Grad Pula stvarno nije iskazao, do te mjere da možemo reći kako je tu dimenziju projekta čak i sabotirao. Naime, od prosinca 2015. godine molimo da se objavi plan proračuna, kao i izvještaj o izvršenju proračuna, na višim razinama detaljnosti i transparentnosti, što Grad Pula uporno odbija, unatoč javno danom obećanju gradonačelnika Borisa Miletića na sjednici gradskog vijeća održanoj 19. prosinca 2015. godine. Pritom nije pomoglo ni pozivanje na Zakon o pravu na pristup informacijama, koji jasno propisuje kako tijela javne vlasti moraju građanima dati na uvid sve tražene informacije koje se tiču raspolaganja javnim sredstvima.

Građani ne smiju odustati

Istovremeno, unatoč svim navedenim manjkavostima zbog kojih se proces donošenja proračuna Grada Pule nikako ne može nazvati participativnim budžetiranjem, Grad i gradonačelnik odbijaju usvojiti preporuke Zelene Istre za povećanje transparentnosti i participacije, nastale kao dio projekta u kojem navodno sudjeluju. Tako „participativno budžetiranje“ u maniri Grada Pule, nažalost, još uvijek obavlja funkciju isprazne samopromocije i legitimacije već donesenih odluka gradske uprave, a građani se za prostor za participaciju tek moraju izboriti daljnjim i masovnim angažmanom.

Objavljeno: 13.12.2016 - 10:58

Iskustva iz Pule

uto, 12/13/2016 - 10:58

Za uspjeh participativnog budžetiranja, kao uostalom i svakog drugog participativnog procesa, ključno je postojanje iskrene političke volje. Nažalost, dvije godine iskustva „suradnje“ s Gradom Pulom pokazale su kako političke volje za participacijom, a posebno povećanjem transparentnosti proračuna, jednostavno nije bilo. No, krenimo redom.

U fazi pripreme za prijavu projekta Grad Pula pristao je sudjelovati u projektu, da bi se ubrzo povukao i samostalno krenuo u implementaciju pojedinih njegovih aspekata, točnije objavu brošure „Proračun u malom“, vizualizaciju proračuna i organizaciju tribina o proračunu po mjesnim odborima, izostavljajući ključni dio: omogućavanje građanima da preko interneta transparentno predlažu ideje za proračun, raspravljaju i glasaju o njima.

Zatečeno stanje

Posljedica toga jest da je zatečeni model sudjelovanja građana u kreiranju proračuna bio iznimno netransparentan, prijedlozi građana prikupljaju se poštom, elektroničkom poštom, telefonski i na tribinama po mjesnim odborima, koje se održavaju jednom godišnje. No prikupljeni prijedlozi nigdje se ne objavljuju, kao ni odgovori Grada Pule na njih. Tako ne znamo ni koliko je, i kakvih prijedloga predano, koliko ih je prihvaćeno, koliko ih je odbijeno, i zašto.

Budući da se takvim netransparentnim procesom može iznimno lako manipulirati, razumljivo je da on stvara nepovjerenje kod građana. S obzirom na navedeno, postavlja se logično pitanje - na osnovi čega bi građani, recimo, trebali vjerovati gradonačelniku kada kaže da je Grad usvojio 90% (2014. godine) ili 75% (2015. godine) prijedloga? Tim više što su na tribinama o proračunu u mjesnim odborima građani mahom frustrirano govorili kako na određene probleme, na istim tim tribinama, upozoravaju već godinama. Nažalost, pokazalo se da nije riječ o slučajnom propustu, već o temeljnom principu „participacije“ odozgo u izvedbi Grada Pule jer niti nakon višestruko ponavljane preporuke Zelene Istre da se svi prijedlozi i odgovori na njih objave, to u dvije godine trajanja projekta nije učinjeno.

Osim nedostatka transparentnosti, ovakvomu modelu, u odnosu na participativno budžetiranje, nedostaje i demokratska legitimacija, odnosno glasovanje građana koje pomaže u određivanju prioriteta među mnogim prijedlozima, pa je odabir prijedloga koji će biti prihvaćeni prepušten u potpunosti na volju političkih struktura.

Upravo su te dvije ključne točke osnovno i početno polazište ideje projekta zato što on predviđa javno i transparentno predlaganje, raspravu i glasovanje o prijedlozima, kao i očitovanje Grada na njih, čime se ciljano planiralo postići do sada nepostojeću transparentnost sudjelovanja građana i komunikacije s lokalnim vlastima.

PR-ticipacija

Na samom početku Grad Pula, gradonačelnik Boris Miletić, pa i stranka kojoj je na čelu, pokušavali su u javnosti u potpunosti prisvojiti projekt, sasvim izostavljajući i sam spomen Zelene Istre koja projekt provodi. Ovo nam, nažalost, ukazuje na činjenicu koja je obilježila sve aspekte suradnje na projektu. Naime, pokazalo se kako je Gradu Puli participacija najvažnija za političku samopromociju vladajuće stranke i eventualnu „kontrolu štete“, što se jasno ogleda u činjenici da se najveći napor ulaže u aktivnosti prezentacije i promocije rada gradske uprave. Primjerice, pažljivo sročene i atraktivno dizajnirane publikacije "Proračun u malom" i "Realizirani projekti" šalju se poštom svim kućanstvima u gradu. Nažalost, kada treba promovirati oblike sudjelovanja građana u odlučivanju, recimo u vidu poziva na navedene tribine, ne iskazuje se istovjetan angažman te se zadržava na priopćenju za medije te jednokratnom objavom na društvenim mrežama.

Upravo je iskorištavanje participacije kao paravana za političku promociju jedna od glavnih opasnosti za demokratske procese koju ističu stručnjaci na polju sudjelovanja i uključivanja građana. Druga je, a nažalost doći ćemo i do toga - korištenje „participacije“ za legitimaciju unaprijed donesenih odluka, odnosno manipulaciju.

U prvoj godini projekta, na stranicu www.pulaodlucuje.org registriralo se preko dvije stotine građana koji su podnijeli 42 prijedloga u četirima kategorijama:

- Bolji grad - 20 prijedloga
- Bolji kvart - 14 prijedloga
- Uštede - 5 prijedloga
- Ostalo - 3 prijedloga.

Dvadeset i pet prijedloga s najvećim brojem glasova (prema dogovoru s Gradom - 6 iz kategorije Bolji grad, 14 iz kategorije Bolji kvart te 5 iz Uštede) poslane su Gradu Puli na očitovanje. Iz odgovora koje smo zaprimili bilo je često poprilično teško odrediti jesu li prihvaćeni ili nisu, zato što mnogi odgovori nisu bili konkretni, već poprilično „marketinški“, a većina pozitivnih odgovora sadržavala je ogradu „u skladu s financijskim mogućnostima“, iz čega se dalo jasno zaključiti kako potrebna sredstva nisu osigurana u proračunu za predmetnu godinu. Takvim odgovorima u potpunosti je promašena sama bit participativnog budžetiranja prema kojoj građani određuju prioritete financiranja. Štoviše, nešto pomnija analiza odgovora, koji se mogu pronaći na stranici „Pula odlučuje“, otkriva kako se kod „prihvaćenih“ prijedloga mahom radi o stvarima koje je Grad i tako planirao. Istovremeno, nisu usvojeni ni najmanji ni najjednostavniji prijedlozi koji odstupaju od ranije donesenih planova i odluka Grada. Sve u svemu, u proračun za 2016. godinu uvršteno je tek 5, djelomično uvršteno 3, a nije uvršteno 17 prijedloga građana.

Duboka ukorijenjenost takvog krutog pristupa, u biti zatvorenog za ikakvu smislenu participaciju, dolazi do izražaja kod prijedloga da građani sami prikupe sredstva i sami organiziraju uređenje okoliša škole Kaštanjer. Iako bi bilo za očekivati kako će Grad bez problema prihvatiti jedan takav prijedlog koji ih praktički ne bi koštao niti kune, tome nije bilo tako. Šturi odgovor Grada Pule na taj prijedlog glasio je: „U planu za sljedeću godinu predviđeno je renoviranje kuhinje i ulaza u školu, a potom će se sukladno financijskim mogućnostima pristupati ostalim prioritetnim potrebama.“ Dakle, ni slučajno ništa mimo našeg plana. To se ne može nazvati participacijom.

Iduće godine, prilikom kreiranja proračuna za 2017. godinu, stranicu PulaOdlucuje.org koristio je 151 građanin, a predano je ukupno 24 prijedloga:
- Bolji grad - 11 prijedloga
- Bolji kvart - 13 prijedloga

Gradu Puli proslijeđeno je 10 najpopularnijih prijedloga iz kategorije Bolji grad te svih 13 prijedloga za Bolji kvart. U proračun je od toga uvršteno 9, djelomično su uvrštena 2, a nije uvršteno 12 prijedloga.

Valja i napomenuti kako se u slučaju obje godine radi o subjektivnoj procjeni, s obzirom na nepreciznost i nejasnost odogvora Grada Pule, kao i odbijanja da ih se objasni. Također, uporno su i ignorirani naši višestruki zahtjevi da se građane izvijesti o napretku nominalno prihvaćenih prijedloga, što je jedan od ključnih momenata održive participacije građana.

Ignorirane preporuke

Predstavnici Grada Pule upozoreni su na navedene nedostatke, a predstavili smo i konkretne prijedloge za poboljšanje transparentnosti i kvalitete participacije građana u donošenju proračuna:

1. Odrediti fiksni iznos o kojem će građani mjesnih odbora odlučivati direktno

Kako bi se izbjegla neodređenost odgovora i rezultata participativnog procesa, koja je u pravilu glavni uzrok pada zainteresiranosti i angažmana građana, predložili smo da se odredi konkretan, koliko god mali iznos, o kojem će građani odlučivati direktno i konačno. Prijedlog nije prihvaćen.

2. Proračunske dokumente objaviti

a) što je ranije moguće, tj. odmah nakon isteka zakonskog roka za njihovu izradu

b) na većim razinama detaljnosti (4. razina za Prijedlog proračuna i izglasani proračun, 5. za izvješća o izvršenju proračuna)

c) u otvorenim formatima (.CSV, .ODS, .XLS).

Prijedlog je usvojen tek djelomično, naime Prijedlog proračuna nekoliko je dana prije sjednice Gradskog vijeća objavljen u .XLS formatu, i to tek nakon upozorenja s naše strane. Osim toga, nastavljena je loša praksa objavljivanja prijedloga proračuna tek 8 radnih dana prije sjednice, što znači da prijedlog proračuna tri tjedna nepotrebno stoji u nečijoj ladici, skriven od javnosti, umjesto da se o njemu vodi javna rasprava, a vijećnici se pripremaju na davanje amandmana.

3. Aktivno uključivanje gradskih službi u fazu predlaganja kako bi se čim ranije identificirali prijedlozi koji su tehnički ili zakonski neizvedivi ili se već planiraju provesti

Kako bi se izbjegle situacije da građani predlažu i glasaju za stvari koje su već u planu ili su iz nekog razloga neizvedive, predložili smo da predstavnici Grada sudjeluju u kontroli prijedloga već u fazi njihova prikupljanja. Prijedlog nije usvojen.

4. Sve prijedloge građana (bez obzira na kanal kojim su zaprimljeni) objaviti, kao i jednoznačne odgovore o njihovu (ne)uvrštavanju u proračun za iduću godinu

S ciljem uvođenja transparentnosti u proces sudjelovanja građana i njihova boljeg informiranja, predložili smo da Grad objavljuje i prijedloge koje prikuplja drugim kanalima. Ni taj prijedlog nije prihvaćen.

5. Redovito objavljivati status pojedinih prihvaćenih projekata

Među glavnim razlozima manjka participacije građana, kao što smo već naveli, ističe se izostanak percepcije rezultata njihova sudjelovanja. Osim toga, na tribinama koje se održavaju jednom godišnje, primijetili smo kako se građani često nepotrebno frustriraju i antagoniziraju u odnosu na gradske službe jer ne vide vidljive rezultate nekih obećanih projekata, unatoč činjenici da Grad na njima radi, u vidu pribavljanja raznih dozvola, izrade projekata i slično. Stoga smo predložili da se zainteresirane građane sustavno informira o napretku projekata. Sudeći prema upornom ignoriranju naših brojnih upita o statusu projekata, načelno prihvaćenih u prvom ciklusu, ni ovaj prijedlog nije prihvaćen.

Skrivanje podataka o raspolaganju javnim sredstvima

Jedna od osnovnih značajki participativnog budžetiranja jest promicati transparentnost i omogućavati pristup javnosti podatcima o javnim prihodima i rashodima. Zato podnaslov projekta i glasi „građani nadziru lokalni proračun“. Na tom se polju Grad Pula stvarno nije iskazao, do te mjere da možemo reći kako je tu dimenziju projekta čak i sabotirao. Naime, od prosinca 2015. godine molimo da se objavi plan proračuna, kao i izvještaj o izvršenju proračuna, na višim razinama detaljnosti i transparentnosti, što Grad Pula uporno odbija, unatoč javno danom obećanju gradonačelnika Borisa Miletića na sjednici gradskog vijeća održanoj 19. prosinca 2015. godine. Pritom nije pomoglo ni pozivanje na Zakon o pravu na pristup informacijama, koji jasno propisuje kako tijela javne vlasti moraju građanima dati na uvid sve tražene informacije koje se tiču raspolaganja javnim sredstvima.

Građani ne smiju odustati

Istovremeno, unatoč svim navedenim manjkavostima zbog kojih se proces donošenja proračuna Grada Pule nikako ne može nazvati participativnim budžetiranjem, Grad i gradonačelnik odbijaju usvojiti preporuke Zelene Istre za povećanje transparentnosti i participacije, nastale kao dio projekta u kojem navodno sudjeluju. Tako „participativno budžetiranje“ u maniri Grada Pule, nažalost, još uvijek obavlja funkciju isprazne samopromocije i legitimacije već donesenih odluka gradske uprave, a građani se za prostor za participaciju tek moraju izboriti daljnjim i masovnim angažmanom.

Objavljeno: 13.12.2016 - 10:58

Iskustva iz Malog Lošinja

uto, 12/13/2016 - 10:45

Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja, provoditelj projekta participativnog budžetiranja u Malom Lošinju, usmjerio je svoje aktivnosti prema dvjema skupinama: lokalnoj samoupravi i građanima. Mada je prije provođenja projekta ishođeno pismo namjere Grada Malog Lošinja o suradnji u projektu, najvažniji cilj koji je trebalo postići bilo je iskazivanje političke volje za sudjelovanje u procesu na način koji neće biti tek forma nego doista korak prema većoj transparentnosti i demokratizaciji procesa.

S tim je ciljem održan niz sastanaka s predstavnicima Grada, gradonačelnikom i pročelnicama Upravnog odjela za društvene djelatnosti i Upravnog odjela za financije, gospodarstvo i turizam. Važan doprinos razumijevanju ciljeva i koristi za lokalnu zajednicu, koje donosi participacija građana u donošenju javnih politika, bilo je sudjelovanje pročelnice za društvene djelatnosti na seminaru o participativnom budžetiranju, na kojemu su podijeljena iskustva različitih gradova i država u provođenju modela budžetiranja uz aktivno sudjelovanje građana. Uvid u ova iskustva pomogao je da se lokalna uprava Malog Lošinja rado pozicionira uz napredne i demokratičnije lokalne uprave te da informiranije donese odluku o modelu kojim će građani biti uključeni u proces.
Projektni tim u Malom Lošinju snažno je zagovarao model u kojem lokalna samouprava dodjeljuje građanima određen iznos za male komunalne akcije na upravljanje, ispred konzultativnog procesa, u kojemu građani na kraju procesa mogu osjećati da je njihov angažman bio uzaludan. Grad Mali Lošinj prihvatio je ovaj model te je odlučeno da će građani za početak odrediti svoje prioritete unutar iznosa od 180.000 kuna, što je u 2016. godini iznosilo 0,002% ukupno planiranog proračuna, odnosno 0,005% od sredstava planiranih za izgradnju objekata, uređenje i održavanje komunalne infrastrukture, ukupnog iznosa od 30.815.793 kune.

Grad Mali Lošinj odredio je pročelnicu za financije, gospodarstvo i turizam kao osobu zaduženu za projekt uime Grada te glasnogovornicu kao osobu za vezu s projektnim timom.

Informiranje i motiviranje građana provođeno je preko lokalnih internetskih portala www.volim-losinj.org i www.otoci.net, službene stranice projekta www.boljilosinj.org te preko društvenih mreža i lokalnog radija. Održan je i niz konzultacija s pojedincima i organizacijama civilnog društva. Za učenike završnih razreda srednjih škola održano je predstavljanje projekta, koncepta participativne demokracije i proračunskih priručnika. Tiskana su dva proračunska priručnika, za 2015. i 2016. godinu. Priručnici su dijeljeni građanima te objavljeni i popularizirani na mrežnim stranicama.

Sudjelovanje građana u proračunskom procesu dočekano je s puno radoznalosti i poprilično skepse. Prigovori su bili adresirani svim stranama u procesu, građanima i lokalnoj samoupravi, i svi su imali dobru potkrjepu u realnosti: ionako je postupak budžetiranja i trošenja sredstava netransparentan pa će biti i dalje; građanima će se baciti mrvice da se malo poigraju, a velik će se javni novac trošiti izvan pogleda javnosti; ljudi su pasivni, nisu zainteresirani i neće se uključiti; ako se građani i uključe, politika ih ionako neće poslušati; glasanje na ovaj način nema demokratski legitimitet itd.

Najvažniji način djelovanja na javnost bio je analiziranje i interpretacija lokalnih javnih politika i procesa u kojima su usvajane. Projektni je tim analizirao proračunske dokumente, proračun, izvješća o izvršenju proračuna, revizorska izvješća, planove javne nabave i prostorne planove. Budući da je Grad Mali Lošinj tijekom proteklih dviju godina imao u različitim stupnjevima procedure donošenja čak sedamnaest prostornih planova višeg i nižeg reda, ciljane izmjene prostornog plana uređenja i urbanističke planove, analizirana je povezanost između stjecanja proračunskih prihoda od prodaje nefinancijske imovine, zemljišta i građevinskih objekata te prostornoplanskih rješenja. Napisani su brojni tekstovi o procesima donošenja javnih politika i posljedicama tih politika za lokalno stanovništvo. Na portalu www.volim-losinj.org kontinuirano se održava javni forum o tim temama, koji je okupio brojne građane. Održane su tri tribine koje su se odnosile na pojedina rješenja tih politika. Tribine su okupile veliki broj građana. Dvije su održane u gradskom kinu, koje je bilo potpuno ispunjeno, a jedna je održana na otvorenom, na gradskom trgu, na koji su došli i stanovnici okolnih mjesta. Analiza prostornoplanskih rješenja rezultirala je pisanjem primjedbi na procedure i sadržaje predloženih planova. Građani su primjedbe potpisivali i tražili načine kako biti informirani te izrazili želju da se čuje i njihov glas, i to prije nego javne politike budu usvojene i konačne.

Primjer uspješne građanske akcije je angažman oko plana uređenja lokalnih plaža Kadin i Zagazinjine i za to predviđenih 1,5 milijuna kuna u proračunu. Ovim plažama gravitira velik dio naselja Lošinja, a koje će, zbog rješenja urbanističkih planova za ostale nekad omiljene lošinjske plaže, postati još napučenije. Građani su se usprotivili ovim proračunskim stavkama i planovima urbanizacije plaža. Potpisana je peticija, a od lokalne je samouprave zatraženo da pokrene proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, pa je tako u Malom Lošinju prvi put održano ovakvo savjetovanje. Građani su tražili, a tako je i uvršteno u prostorni plan, da plaže ostanu prirodne i da se ne mijenja prirodni okoliš. Na plažama su održane dvije volonterske akcije uređenja i obnove suhozida iznad njih, čime su građani pokazali lokalnoj samoupravi koju vrstu uređenja plaža žele i da nisu spremni na utrošak 1,5 milijuna proračunskih kuna za to. Ovaj primjer pokazuje povezanost različitih javnih politika, proračuna i prostornih planova te je dobar primjer unaprjeđenja procesa dijaloga između lokalne samouprave i građana na način da je grad dobio povratnu informaciju o potrebama i stavovima građana, a građani su utjecali na proces donošenja odluka.

Zbog specifičnih lokalnih okolnosti, velikih promjena u prostoru otoka, prodaje imovine i koncesioniranja omiljenih lokalnih plaža, interes građana bio je većim dijelom usmjeren na onaj dio proračuna koji se odnosi na proračunske prihode, a nešto manje na rashode. Interes i uključenost građana u javnu raspravu o opravdanosti promjena pokazali su da postoji potreba za većom transparentnošću lokalne samouprave, za pravodobnijom i boljom distribucijom informacija te za uključivanjem građana u proces kreiranja javnih politika.
Drugi dio aktivnosti odnosio se na prikupljanje i izglasavanje prijedloga malih komunalnih akcija u okviru odobrenih 180.000 kn. Prikupljanje i izglasavanje prijedloga omogućeno je na platformi Your Priorities, ali i drugim načinima: osobno, pismima i elektroničkom poštom. Građani se, sukladno očekivanjima, nisu masovno odazvali na sudjelovanje u procesu predlaganja proračuna, ali su tijekom prve godine dali ukupno 22 prijedloga za projekte i 2 prijedloga za uštede, za koje je dano ukupno 574 glasa. Najvećim brojem glasova podržani su prijedlozi za uređenje uličnog vježbališta (street workout) i za sterilizaciju napuštenih mačaka. Grad Mali Lošinj podržao je oba prijedloga i oni su uvršteni u proračun.

U tijeku provedbe ovih projekata, službe Grada uključile su građane u planiranje i izbor lokacije vježbališta, kao i u izbor sprava za vježbanje. Održano je nekoliko sastanaka i jedan otvoreni skup na koji su pozvani zainteresirani građani da daju svoje prijedloge za vrstu i raspored sprava. Centar za zdravo odrastanje organizirao je radnu akciju uređenja i pripreme terena za vježbalište, kako bi se što manje sredstava utrošilo na indirektne troškove, a što više na same sprave za vježbalište, te kako bi se stvorilo zajedništvo oko projekta. Radna akcija je imala izvrstan odaziv ljudi svih uzrasta, a došli su i mladi iz susjednog naselja Ćunski, tako da je teren zajedno pripremalo tridesetak volontera i ljudi iz dobrovoljne vatrogasne postrojbe koji su odrezali osušena stabla. Budući da naselje Ćunski nema nikakvih sadržaja za mlade, zajednički je dogovoreno da će dvije sprave biti postavljene u Ćunskom, a ostale na planiranoj lokaciji u Malom Lošinju. Primjer je to motiviranosti za sudjelovanje i suradnju na inicijativama koje potiču participaciju koja razvija solidarnost. Društvo za zaštitu životinja organiziralo je volonterske akcije na otocima Lošinju i Susku te su prikupili 190 životinja koje su odveli na sterilizaciju i omogućili njihov oporavak. Ovaj volonterski angažman pokazuje motiviranost građana i potencijal za buduće prijedloge i sudjelovanje u projektima koje sami iniciraju i smatraju važnima.

Tijekom druge godine prikupljeno je još 18 prijedloga, ali su građani davali glasove i onima koji nisu realizirani protekle godine. Ukupno su prikupljena 42 prijedloga, izneseno je 65 komentara na prijedloge, dana su 872 glasa za i 9 glasova protiv predloženih malih komunalnih projekata. Za proračun za 2017. godinu građani su kao svoje prioritete izglasali postavljanje javnih bicikla kao načina gradskog prijevoza te postavljanje kontejnera za igračke.

Na platformi Your Priorities također je održan izbor za Nezavisni građanski odbor za praćenje javnih politika, za čije je osnivanje dana inicijativa na jednoj od građanskih tribina. U ovaj je odbor izabrano šest osoba, od kojih je jedna osoba članica projektnog tima i organizacije koja provodi projekt.

Praksa je potvrdila da stoje početne primjedbe o pasivnosti građana, o deficitu političke volje za demokratizacijom, o planiranju velikih projekata izvan dosega javnosti i o izmještenosti političke volje izvan demokratskih institucija u interesne kružoke. Praksa je isto tako potvrdila da postoje i potreba i potencijal za promjene.

Proces donošenja proračuna postao je transparentniji i građanima jasniji. Prijedlog proračuna za 2016. godinu objavljen je prvi put na službenim stranicama Grada Malog Lošinja prije izglasavanja proračuna. Objavljen je i informativni sažetak i vodič kroz proračun. Prije usvajanja proračuna održana je javna tribina, na kojoj je predstavljen proračun i proces njegova donošenja. Slaba posjećenost tribine odrazila je, vjerojatno, skepsu građana prema mogućnostima vlastitog utjecaja, ali također i neizrečenu kritiku što je tribina organizirana neposredno prije usvajanja proračuna.

Grad je, zahvaljujući suradnji u projektu Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun, na svojim mrežnim stranicama postavio interaktivnu vizualizaciju proračuna, koja je dobar alat za pregled i razumijevanje proračunskih stavki. Svi se proračunski dokumenti više ne objavljuju u zatvorenim nego u otvorenim formatima. Grad je na svojim mrežnim stranicama također objavio poziv građanima da dostave svoje prijedloge i primjedbe za proračun za 2017. godinu. U drugoj polovici 2016. godine lokalna samouprava počela je objavljivati mjesečna izvješća o izvršenju proračuna. Procedura donošenja proračuna ima puno prostora za poboljšanje. Mrežne stranice Grada Malog Lošinja nisu dovoljno pregledne i informativne, a predlaganje proračuna obavlja se u krajnjim rokovima pa nema vremena da građani, a vjerojatno ni vijećnici, doista steknu uvid u proračunska rješenja i interveniraju svojim prijedlozima ili primjedbama.

Budući da je Grad Mali Lošinj vlasnik, odnosno suvlasnik komunalnih poduzeća, za potpunu transparentnost financija bilo bi potrebno javno objaviti i financijska izvješća gradskih tvrtki.

Naselje Mali Lošinj nema nijedan mjesni odbor, za razliku od svih manjih naselja unutar administrativne jedinice. Nepostojanje mjesnih odbora umanjuje mogućnost građana za sudjelovanje i kreiranje javnih politika i uređenje mjesta. Predlažemo da Grad Mali Lošinj započne proceduru za osnivanje četiriju mjesnih odbora.

Sama procedura prikupljanja prijedloga građana za male komunalne projekte trebala bi započeti pravodobnije no dosad, a ne bi smjela ostati svedena na virtualnu komunikaciju nego bi se trebala potaknuti aktivnost na razini mjesnih odbora. Projekt participativnog budžetiranja trebao bi, također, biti praćen boljom komunikacijom i redovitim izvješćivanjem o napretku provedbe malih projekata kako od trenutka izglasavanja do realizacije projekta ne bi bili ugašeni i interes i povjerenje građana.

Proces donošenja odluka o razvojnim programima odvija se potpuno izvan dosega očiju javnosti. Uključenost građana u prostorno planiranje na razini je zadovoljavanja forme, pa su tako i najveće investicije, i uz njih vezana zaduživanja i prodaje zemljišta, netransparentni. Da bi postojala motiviranost građana za sudjelovanje u procesu budžetiranja, potrebna je transparentnost u kreiranju svih javnih politika i stvarno razmatranje prijedloga i potreba građana, savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću i iznalaženjem što više neposrednih načina da se građani i njihovi izabrani predstavnici čuju u dugom razdoblju između izbornih ciklusa koje obiluje promjenama na koje građani žele utjecati.

Objavljeno: 13.12.2016 - 10:45

Iskustva iz Malog Lošinja

uto, 12/13/2016 - 10:45

Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja, provoditelj projekta participativnog budžetiranja u Malom Lošinju, usmjerio je svoje aktivnosti prema dvjema skupinama: lokalnoj samoupravi i građanima. Mada je prije provođenja projekta ishođeno pismo namjere Grada Malog Lošinja o suradnji u projektu, najvažniji cilj koji je trebalo postići bilo je iskazivanje političke volje za sudjelovanje u procesu na način koji neće biti tek forma nego doista korak prema većoj transparentnosti i demokratizaciji procesa.

S tim je ciljem održan niz sastanaka s predstavnicima Grada, gradonačelnikom i pročelnicama Upravnog odjela za društvene djelatnosti i Upravnog odjela za financije, gospodarstvo i turizam. Važan doprinos razumijevanju ciljeva i koristi za lokalnu zajednicu, koje donosi participacija građana u donošenju javnih politika, bilo je sudjelovanje pročelnice za društvene djelatnosti na seminaru o participativnom budžetiranju, na kojemu su podijeljena iskustva različitih gradova i država u provođenju modela budžetiranja uz aktivno sudjelovanje građana. Uvid u ova iskustva pomogao je da se lokalna uprava Malog Lošinja rado pozicionira uz napredne i demokratičnije lokalne uprave te da informiranije donese odluku o modelu kojim će građani biti uključeni u proces.
Projektni tim u Malom Lošinju snažno je zagovarao model u kojem lokalna samouprava dodjeljuje građanima određen iznos za male komunalne akcije na upravljanje, ispred konzultativnog procesa, u kojemu građani na kraju procesa mogu osjećati da je njihov angažman bio uzaludan. Grad Mali Lošinj prihvatio je ovaj model te je odlučeno da će građani za početak odrediti svoje prioritete unutar iznosa od 180.000 kuna, što je u 2016. godini iznosilo 0,002% ukupno planiranog proračuna, odnosno 0,005% od sredstava planiranih za izgradnju objekata, uređenje i održavanje komunalne infrastrukture, ukupnog iznosa od 30.815.793 kune.

Grad Mali Lošinj odredio je pročelnicu za financije, gospodarstvo i turizam kao osobu zaduženu za projekt uime Grada te glasnogovornicu kao osobu za vezu s projektnim timom.

Informiranje i motiviranje građana provođeno je preko lokalnih internetskih portala www.volim-losinj.org i www.otoci.net, službene stranice projekta www.boljilosinj.org te preko društvenih mreža i lokalnog radija. Održan je i niz konzultacija s pojedincima i organizacijama civilnog društva. Za učenike završnih razreda srednjih škola održano je predstavljanje projekta, koncepta participativne demokracije i proračunskih priručnika. Tiskana su dva proračunska priručnika, za 2015. i 2016. godinu. Priručnici su dijeljeni građanima te objavljeni i popularizirani na mrežnim stranicama.

Sudjelovanje građana u proračunskom procesu dočekano je s puno radoznalosti i poprilično skepse. Prigovori su bili adresirani svim stranama u procesu, građanima i lokalnoj samoupravi, i svi su imali dobru potkrjepu u realnosti: ionako je postupak budžetiranja i trošenja sredstava netransparentan pa će biti i dalje; građanima će se baciti mrvice da se malo poigraju, a velik će se javni novac trošiti izvan pogleda javnosti; ljudi su pasivni, nisu zainteresirani i neće se uključiti; ako se građani i uključe, politika ih ionako neće poslušati; glasanje na ovaj način nema demokratski legitimitet itd.

Najvažniji način djelovanja na javnost bio je analiziranje i interpretacija lokalnih javnih politika i procesa u kojima su usvajane. Projektni je tim analizirao proračunske dokumente, proračun, izvješća o izvršenju proračuna, revizorska izvješća, planove javne nabave i prostorne planove. Budući da je Grad Mali Lošinj tijekom proteklih dviju godina imao u različitim stupnjevima procedure donošenja čak sedamnaest prostornih planova višeg i nižeg reda, ciljane izmjene prostornog plana uređenja i urbanističke planove, analizirana je povezanost između stjecanja proračunskih prihoda od prodaje nefinancijske imovine, zemljišta i građevinskih objekata te prostornoplanskih rješenja. Napisani su brojni tekstovi o procesima donošenja javnih politika i posljedicama tih politika za lokalno stanovništvo. Na portalu www.volim-losinj.org kontinuirano se održava javni forum o tim temama, koji je okupio brojne građane. Održane su tri tribine koje su se odnosile na pojedina rješenja tih politika. Tribine su okupile veliki broj građana. Dvije su održane u gradskom kinu, koje je bilo potpuno ispunjeno, a jedna je održana na otvorenom, na gradskom trgu, na koji su došli i stanovnici okolnih mjesta. Analiza prostornoplanskih rješenja rezultirala je pisanjem primjedbi na procedure i sadržaje predloženih planova. Građani su primjedbe potpisivali i tražili načine kako biti informirani te izrazili želju da se čuje i njihov glas, i to prije nego javne politike budu usvojene i konačne.

Primjer uspješne građanske akcije je angažman oko plana uređenja lokalnih plaža Kadin i Zagazinjine i za to predviđenih 1,5 milijuna kuna u proračunu. Ovim plažama gravitira velik dio naselja Lošinja, a koje će, zbog rješenja urbanističkih planova za ostale nekad omiljene lošinjske plaže, postati još napučenije. Građani su se usprotivili ovim proračunskim stavkama i planovima urbanizacije plaža. Potpisana je peticija, a od lokalne je samouprave zatraženo da pokrene proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, pa je tako u Malom Lošinju prvi put održano ovakvo savjetovanje. Građani su tražili, a tako je i uvršteno u prostorni plan, da plaže ostanu prirodne i da se ne mijenja prirodni okoliš. Na plažama su održane dvije volonterske akcije uređenja i obnove suhozida iznad njih, čime su građani pokazali lokalnoj samoupravi koju vrstu uređenja plaža žele i da nisu spremni na utrošak 1,5 milijuna proračunskih kuna za to. Ovaj primjer pokazuje povezanost različitih javnih politika, proračuna i prostornih planova te je dobar primjer unaprjeđenja procesa dijaloga između lokalne samouprave i građana na način da je grad dobio povratnu informaciju o potrebama i stavovima građana, a građani su utjecali na proces donošenja odluka.

Zbog specifičnih lokalnih okolnosti, velikih promjena u prostoru otoka, prodaje imovine i koncesioniranja omiljenih lokalnih plaža, interes građana bio je većim dijelom usmjeren na onaj dio proračuna koji se odnosi na proračunske prihode, a nešto manje na rashode. Interes i uključenost građana u javnu raspravu o opravdanosti promjena pokazali su da postoji potreba za većom transparentnošću lokalne samouprave, za pravodobnijom i boljom distribucijom informacija te za uključivanjem građana u proces kreiranja javnih politika.
Drugi dio aktivnosti odnosio se na prikupljanje i izglasavanje prijedloga malih komunalnih akcija u okviru odobrenih 180.000 kn. Prikupljanje i izglasavanje prijedloga omogućeno je na platformi Your Priorities, ali i drugim načinima: osobno, pismima i elektroničkom poštom. Građani se, sukladno očekivanjima, nisu masovno odazvali na sudjelovanje u procesu predlaganja proračuna, ali su tijekom prve godine dali ukupno 22 prijedloga za projekte i 2 prijedloga za uštede, za koje je dano ukupno 574 glasa. Najvećim brojem glasova podržani su prijedlozi za uređenje uličnog vježbališta (street workout) i za sterilizaciju napuštenih mačaka. Grad Mali Lošinj podržao je oba prijedloga i oni su uvršteni u proračun.

U tijeku provedbe ovih projekata, službe Grada uključile su građane u planiranje i izbor lokacije vježbališta, kao i u izbor sprava za vježbanje. Održano je nekoliko sastanaka i jedan otvoreni skup na koji su pozvani zainteresirani građani da daju svoje prijedloge za vrstu i raspored sprava. Centar za zdravo odrastanje organizirao je radnu akciju uređenja i pripreme terena za vježbalište, kako bi se što manje sredstava utrošilo na indirektne troškove, a što više na same sprave za vježbalište, te kako bi se stvorilo zajedništvo oko projekta. Radna akcija je imala izvrstan odaziv ljudi svih uzrasta, a došli su i mladi iz susjednog naselja Ćunski, tako da je teren zajedno pripremalo tridesetak volontera i ljudi iz dobrovoljne vatrogasne postrojbe koji su odrezali osušena stabla. Budući da naselje Ćunski nema nikakvih sadržaja za mlade, zajednički je dogovoreno da će dvije sprave biti postavljene u Ćunskom, a ostale na planiranoj lokaciji u Malom Lošinju. Primjer je to motiviranosti za sudjelovanje i suradnju na inicijativama koje potiču participaciju koja razvija solidarnost. Društvo za zaštitu životinja organiziralo je volonterske akcije na otocima Lošinju i Susku te su prikupili 190 životinja koje su odveli na sterilizaciju i omogućili njihov oporavak. Ovaj volonterski angažman pokazuje motiviranost građana i potencijal za buduće prijedloge i sudjelovanje u projektima koje sami iniciraju i smatraju važnima.

Tijekom druge godine prikupljeno je još 18 prijedloga, ali su građani davali glasove i onima koji nisu realizirani protekle godine. Ukupno su prikupljena 42 prijedloga, izneseno je 65 komentara na prijedloge, dana su 872 glasa za i 9 glasova protiv predloženih malih komunalnih projekata. Za proračun za 2017. godinu građani su kao svoje prioritete izglasali postavljanje javnih bicikla kao načina gradskog prijevoza te postavljanje kontejnera za igračke.

Na platformi Your Priorities također je održan izbor za Nezavisni građanski odbor za praćenje javnih politika, za čije je osnivanje dana inicijativa na jednoj od građanskih tribina. U ovaj je odbor izabrano šest osoba, od kojih je jedna osoba članica projektnog tima i organizacije koja provodi projekt.

Praksa je potvrdila da stoje početne primjedbe o pasivnosti građana, o deficitu političke volje za demokratizacijom, o planiranju velikih projekata izvan dosega javnosti i o izmještenosti političke volje izvan demokratskih institucija u interesne kružoke. Praksa je isto tako potvrdila da postoje i potreba i potencijal za promjene.

Proces donošenja proračuna postao je transparentniji i građanima jasniji. Prijedlog proračuna za 2016. godinu objavljen je prvi put na službenim stranicama Grada Malog Lošinja prije izglasavanja proračuna. Objavljen je i informativni sažetak i vodič kroz proračun. Prije usvajanja proračuna održana je javna tribina, na kojoj je predstavljen proračun i proces njegova donošenja. Slaba posjećenost tribine odrazila je, vjerojatno, skepsu građana prema mogućnostima vlastitog utjecaja, ali također i neizrečenu kritiku što je tribina organizirana neposredno prije usvajanja proračuna.

Grad je, zahvaljujući suradnji u projektu Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun, na svojim mrežnim stranicama postavio interaktivnu vizualizaciju proračuna, koja je dobar alat za pregled i razumijevanje proračunskih stavki. Svi se proračunski dokumenti više ne objavljuju u zatvorenim nego u otvorenim formatima. Grad je na svojim mrežnim stranicama također objavio poziv građanima da dostave svoje prijedloge i primjedbe za proračun za 2017. godinu. U drugoj polovici 2016. godine lokalna samouprava počela je objavljivati mjesečna izvješća o izvršenju proračuna. Procedura donošenja proračuna ima puno prostora za poboljšanje. Mrežne stranice Grada Malog Lošinja nisu dovoljno pregledne i informativne, a predlaganje proračuna obavlja se u krajnjim rokovima pa nema vremena da građani, a vjerojatno ni vijećnici, doista steknu uvid u proračunska rješenja i interveniraju svojim prijedlozima ili primjedbama.

Budući da je Grad Mali Lošinj vlasnik, odnosno suvlasnik komunalnih poduzeća, za potpunu transparentnost financija bilo bi potrebno javno objaviti i financijska izvješća gradskih tvrtki.

Naselje Mali Lošinj nema nijedan mjesni odbor, za razliku od svih manjih naselja unutar administrativne jedinice. Nepostojanje mjesnih odbora umanjuje mogućnost građana za sudjelovanje i kreiranje javnih politika i uređenje mjesta. Predlažemo da Grad Mali Lošinj započne proceduru za osnivanje četiriju mjesnih odbora.

Sama procedura prikupljanja prijedloga građana za male komunalne projekte trebala bi započeti pravodobnije no dosad, a ne bi smjela ostati svedena na virtualnu komunikaciju nego bi se trebala potaknuti aktivnost na razini mjesnih odbora. Projekt participativnog budžetiranja trebao bi, također, biti praćen boljom komunikacijom i redovitim izvješćivanjem o napretku provedbe malih projekata kako od trenutka izglasavanja do realizacije projekta ne bi bili ugašeni i interes i povjerenje građana.

Proces donošenja odluka o razvojnim programima odvija se potpuno izvan dosega očiju javnosti. Uključenost građana u prostorno planiranje na razini je zadovoljavanja forme, pa su tako i najveće investicije, i uz njih vezana zaduživanja i prodaje zemljišta, netransparentni. Da bi postojala motiviranost građana za sudjelovanje u procesu budžetiranja, potrebna je transparentnost u kreiranju svih javnih politika i stvarno razmatranje prijedloga i potreba građana, savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću i iznalaženjem što više neposrednih načina da se građani i njihovi izabrani predstavnici čuju u dugom razdoblju između izbornih ciklusa koje obiluje promjenama na koje građani žele utjecati.

Objavljeno: 13.12.2016 - 10:45

Iskustva iz Karlovca

uto, 12/13/2016 - 10:31

Grad Karlovac je, početkom provedbe projekta, ocijenjen od Instituta za javne financije iz Zagreba u istraživanju „Otvorenost županija, gradova i općina: studeni 2014. - ožujak 2015.“ ocjenom 4 (vrlo dobar) na skali od 1 do 5. Ocjena se bazirala na temelju objavljenih dokumenata vezanih za proračun. Jedini dokument potreban da bi se dostigla ocjena 5 (odličan) bio je vodič kroz proračun za građane. Možemo reći da je početkom projekta Grad Karlovac sve svoje obveze prema donošenju proračuna obavljao na zakonom propisani način.

U provedbi ovakvog projekta ključno je imati dobre kontakte s gradovima suradnicima. U Karlovcu se prvi sastanak s Upravnim odjelom za proračun i financije i Upravnim odjelom za investicije i europske fondove održao 17. veljače 2015. godine. Pročelnici Upravnog odjela za proračun i financije, gospođi Lidiji Malović, predstavljen je projekt i načini sudjelovanja te obveze Grada Karlovca u njemu. Tijekom projekta (do 28. studenog 2016.) održano je ukupno 9 (devet) sastanaka u uredu pročelnice Upravnog odjela za proračun i financije. Tim sastancima održavao se kontinuirani kontakt i informiranje u vezi s projektom te su se u određenoj mjeri prevladavale iskrsnule prepreke. Svakako valja istaknuti i pohvaliti sudjelovanje Upravnog odjela za proračun i financije te pročelnice odjela gospođe Lidije Malović.

U oba proračunska ciklusa obuhvaćena trajanjem projekta (2015. - 2016.) kreiran je i mali vodič kroz proračun za građane. U vodiču se nastojalo upoznati građane s proračunskim ciklusom, kako se proračun donosi, kojim se sredstvima proračun puni te, ono najvažnije, kako se troši. Elektroničko izdanje objavljeno je na mrežnoj stranici projekta http://boljikarlovac.org/, a tiskani vodiči dijelili su se građanima na nekoliko lokacija (Gradska knjižnica, Knjižnica za mlade, MUZA, Veleučilište u Karlovcu, Centar za mlade u Grabriku...). Posebno treba istaknuti da se proračunski vodič podijelio i u nekoliko srednjih škola u kojima maturanti imaju predmet Politika i gospodarstvo (Gimnazija, Ekonomsko-turistička, Medicinska i Šumarsko-drvodjeljska škola).

Građani su, osim preko mrežne stranice i Facebook stranice projekta, obavještavani o aktivnostima i putem lokalnih medija. Održana su i dva javna predstavljanja Proračuna Grada Karlovca, za 2016., te za 2017. godinu. Na obje tribine su sudjelovali pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije Grada Karlovca Lidija Malović i Ivan Mužar, asistent na projektu, dok je na prvoj sudjelovao i Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Okupljenim građanima predstavljen je Proračun Grada za predmetnu godinu te su objašnjeni i približeni osnovni pojmovi proračunskog procesa, a građani su na predstavljanju aktivno sudjelovali pitanjima i prijedlozima.

Sve ove nabrojane aktivnosti, koje su pridonosile vidljivosti projekta, rezultirale su većom zainteresiranošću građana i udruga grada Karlovca za sudjelovanje u proračunskom procesu. Prve godine provedbe projekta održano je trideset i jedno savjetovanje s građanima i udrugama oko uključivanja u proračunski proces, tj. oko predlaganja ideja za proračun te oko samog funkcioniranja procesa da bi u drugoj projektnoj godini broj savjetovanja s građanima i udrugama došao do broja dvadeset i sedam.

U prvoj godini projekta (2015.) zaprimili smo na mrežnoj stranici projekta (na e-alatu za participiranje), Facebooku i izravno, ukupno trideset i tri ideje za prijedlog proračuna Grada Karlovca za 2016. godinu. Prijedlozi za proračun bili su strukturirani u trima grupama: „IDEJE ZA BOLJI GRAD“, „IDEJE ZA BOLJI KVART“ i „IDEJE ZA UŠTEDE“. Od svih pristiglih ideja te ideja za koje se glasalo na mrežnoj stranici projekta, Gradu Karlovcu uputili smo deset prijedloga za proračun:

Prijedlozi za proračun 2016.

IDEJE ZA BOLJI GRAD:

1.) Osnivanje poslovnog inkubatora (inkubacijski centar)
2.) Bolja biciklistička infrastruktura u gradu
3.) Novi sustav naplate parkirališta u gradu
4.) Izgradnja modularnog vrtića

IDEJE ZA BOLJI KVART:

1.) Izgradnja nogostupa u ulici Luščić (od vojarne do križanja s ulicom M. Krleže)
2.) Asfaltiranje ulice Herte Turze
3.) Drvored na nasipu na Gazi
4.) Izgradnja dječjeg igrališta na Dubovcu

IDEJE ZA UŠTEDE

1.) Reorganizacija gradskih upravnih odjela
2.) Prestanak plaćanja naknada članovima Upravnih vijeća.

U 2016. smo godini za prijedlog proračuna Grada Karlovca uputili dvanaest (12) od trideset i pet (35) prijedloga pristiglih na mrežnu stranicu, Facebook stranicu i izravno tijekom konzultacija:

Prijedlozi za proračun 2017.

1.) Rekonstrukcija atletske staze
2.) Povećanje sredstava za funkcioniranje Male scene
3.) Oživljavanje Trga bana Josipa Jelačića
4.) Obnova drveća u Vrbanićevu perivoju
5.) Uređenje i oživljavanje razrušenih vizura Zvijezde
6.) Povećanje sredstava jedinicama mjesne samouprave
7.) Izgradnja poučne staze
8.) Izgradnja dječjeg igrališta u gradskoj četvrti Gaza
9.) Izgradnja dječjeg igrališta u gradskoj četvrti Luščić-Jamadol
10.) Rekonstrukcija i modernizacija dječjeg igrališta
11.) Početak izgradnje parka u gradskoj četvrti Novi centar
12.) Izgradnja plaže za pse na rijeci Korani.

Svi proračunski prijedlozi građana za Proračun Grada Karlovca su od strane Grada deklarativno odbijeni. No, zanimljivo je primijetiti da su neki od njih, usprkos službenom odbijanju, ipak provedeni ili se provode.

Proračunski prijedlog o "Osnivanju poduzetničkog inkubatora" je službeno odbijen iako je Grad Karlovac u 2016. godini radio na ovom prijedlogu te je pripremao dokumentaciju o njegovu osnivanju. Naime, sličan prijedlog Gradu je uputila i "Mladež HDZ-a" te je njihov prijedlog, za razliku od prijedloga građana, prihvaćen.

Proračunski prijedlog o "Novom sustavu naplate parkiranja u gradu" također službeno nije prihvaćen, da bi u 2016. godini, nakon isteka koncesije za naplatu parkiranja u gradu Karlovcu, naplata parkiranja ipak vraćena pod nadležnost Grada, tj. naplatu vrši gradska tvrtka Mladost d.o.o., upravo kako je i glasio prijedlog građana.

Proračunski prijedlog za "Izgradnju dječjeg igrališta u gradskoj četvrti Dubovac" je također odbijen da bi se s izgradnjom igrališta krenulo mjesec dana poslije te je igralište i sagrađeno.

Motivacija za ovakvo, blago rečeno, neobično ponašanje gradskih vlasti nije u potpunosti jasna te o njoj možemo samo spekulirati. Zašto je problem reći, bravo, to vam je baš dobra ideja i realizirat ćemo je? Umjesto toga, odbijanjem se šalje poruka kako prijedlozi nisu dovoljno dobri, odnosno da građani nisu kompetentni sudjelovati u donošenju odluka, čime se perfidno obeshrabruje participacija.

Nakon deklarativnog odbijanja, vlasti se ipak okoriste rezultatima participacije s ciljem "preuzimanja zasluga" te u svrhu podizanja vlastite popularnosti. Naravno, takav neiskren i prijetvoran pristup dijalogu s građanima participativne procese ne čine održivima te se građane direktno obeshrabruje da ubuduće aktivno participiraju pri bilo kakvom donošenju odluka. Grad Karlovac je deklarativno i formalno prihvatio ulogu suradnika u projektu PB, ali se aktivno sudjelovanje građana apsolutno zanemaruje i obeshrabruje ovakvim postupcima. Također, ne postoji iskrena politička volja da se građane aktivno i iskreno uključi u proces donošenja proračuna jer (spekuliramo) bi se tako izgubila trenutno nedodirljiva poluga vlasti, a to je nagrađivanje poslušnih i podobnih preko proračuna Grada.

Primjedbe, preporuke i opažanja

Na samom početku, ali i tijekom provedbe projekta, sve su očitije dolazile do izražaja odbojnost i misterioznost samog proračunskog procesa kod građana grada Karlovca. Na početku provedbe projekta, u prvim kontaktima s građanima i udrugama, spoznali smo nekoliko problematičnih stvari. Građani su u ogromnoj većini potpuno nezainteresirani za aktivno sudjelovanje u proračunskom procesu, a za to postoji nekoliko razloga:

1. nikakva ili nedovoljna informiranost o proračunu i proračunskom procesu

Općenito, aktivni su građani u tranzitnim društvima u manjini, pa tako i u Hrvatskoj i u gradu Karlovcu. Građani su prečesto inertni i ne percipiraju demokraciju drukčije nego poistovjećujući se s njenim predstavničkim modelom. U posljednje vrijeme upoznali su i participativnu (aktivnu) demokraciju pa se stanje polako popravlja. Građani nisu informirani i uopće ne znaju da i sami mogu sudjelovati u procesu donošenja proračuna. Projektom se nastojalo preko mrežne stranice projekta, Facebook stranice projekta i preko medija utjecati na građane i udruge da se aktivno uključe u proračunski proces. To se i dogodilo izravnim i neizravnim putem. Većim dijelom građani su kontaktirali udrugu Pan radi konzultacija oko proračunskih ideja, sami su ih predlagali na mrežnoj stranici projekta ili, rjeđe, izravno Gradu Karlovcu.

2. nepostojanje znanja kako sudjelovati

Ovo je puno manji problem te su zadnje dvije godine građani obavijesti o tome kako sudjelovati u proračunskom procesu mogli dobiti izravno na mrežnim stranicama Grada Karlovca, preko lokalnih medija i preko mrežne i Facebook stranice projekta.

3. strah od sudjelovanja

Vrlo izražen problem koji je postao očit u izravnoj komunikaciji s građanima. Dio građana boji se sudjelovati u participativnom proračunskom procesu jer su ili oni ili netko iz njihove obitelji zaposleni u državnim/županijskim/gradskim službama ili poduzećima. Boje se neugodnosti na poslu te, u ekstremnim slučajevima, i gubitka posla.

4. osjećaj da ništa ne mogu promijeniti.

Apsolutno najveći problem i prijetnja bilo kojem participativnom procesu koji se može riješiti jedino zajedničkim i kontinuiranim pritiskom na Grad Karlovac. Građani, koji i sudjeluju jednom ili nekoliko puta u proračunskom ili bilo kojem drugom participativnom procesu, postaju s vremenom obeshrabreni za daljnje sudjelovanje ako se njihovi prijedlozi i ideje ne uvažavaju ili barem uzimaju u obzir. Na svakoj jedinici regionalne/lokalne/mjesne samouprave je zadaća da ohrabruje participativne procese radi bolje kvalitete života građana te veće transparentnosti uprave.

Nakon donošenja proračuna Grada Karlovca za 2016. godinu, Gradu smo uputili nekoliko prijedloga za kvalitetniju provedbu participativnog procesa donošenja proračuna.

1. Nacrt prijedloga proračuna pojavio se na mrežnoj stranici Grada Karlovca 10. studenog, a svi prijedlozi moraju stići u Grad zaključno s 18. studenim u 15 sati, što je premalo vremena da građani prouče prijedlog proračuna i upute kvalitetne prijedloge. Minimum vremena potrebnog da se proračun prouči te da se na njega upute komentari i prijedlozi trebao bi biti barem 15 dana s tendencijom produljenja tog roka na 30 dana.

2. Participiranje u davanju ideja za proračun u startu se obeshrabruje jer se građanima mora omogućiti da izraze svoje mišljenje i prijedloge bez uvjeta da ta sredstva preslagivanjem proračuna sami omoguće. Taj posao trebala bi obavljati gradska uprava, tj. pripadajući upravni odjeli.

3. Ovom praksom davanja prijedloga građana za proračun, od građana se očekuje da znaju vrijednost pojedinih radova koje predlažu, što nije njihov posao i oni sami to niti mogu, niti trebaju znati. Na primjer, ako građanin predloži asfaltiranje dijela makadamske ceste, morao bi znati koliko stoji kvadratni metar asfalta (kojeg ima nekoliko vrsta) te koji su sve poslovi potrebni da se asfaltiranje i dovrši. Nije na građanima da sve znaju nego je to posao gradske uprave koja mora biti na usluzi građanima.

Nakon donošenja proračuna za 2017. godinu Gradu Karlovcu će opet biti upućeni prijedlozi za poboljšanje participativnog procesa. Nažalost, ništa se posebno nije promijenilo u odnosu na prošlu godinu, osim što više nije bilo potrebno pojašnjavati zašto se novac oduzima s određene stavke. Stoga smo Gradu nakon drugog ciklusa uputili identične preporuke.

Suradnju s Gradom Karlovcem ocijenio bih kao korektnu, a posebno s pročelnicom Upravnog odjela za proračun i financije, gospođom Lidijom Malović. Zaključak je da, iako Grad Karlovac sve svoje obveze oko proračunskog procesa provodi uz striktno poštovanje zakonske regulative, Grad ne želi građane aktivno uključiti u ovaj proces.

Razloga za to može biti nekoliko. Odlučivanje o podjeli proračunskih sredstava oduvijek je bila poluga kojom će vladajuća struktura nagraditi „poslušne“ i to je nešto što ne žele ispustiti iz svoje kontrole. Ključna je zapravo politička volja, tj. volja gradonačelnika (koji po novom zakonu ima veće izvršne ovlasti), da se ovakav proces i implementira u gradsku upravu tako da ju sam Grad prihvati kao sastavni dio proračunskog procesa te da se ideje i primjedbe građana uvažavaju.

Više puta se u razgovoru s Gradom spominjao dobar i pozitivan primjer projekta „Pazi(n), proračun!“ u kojem su građani na tribinama po mjesnim odborima odlučivali o prioritetnim projektima na tom području da bi se projekti onda ukomponirali u sam proračun Grada Pazina. Samim tim primjerom poslat će se poseban prijedlog Gradu Karlovcu da se mjesne odbore i gradske četvrti zaduži da organiziraju dva zbora građana godišnje (u proljeće i u rujnu) te da na njima građani odrede prioritetne probleme/ideje za razvoj svog mjesnog odbora ili gradske četvrti pa da te prijedloge gradski upravni odjeli onda i oblikuju u proračunske prijedloge. Na jednak bi se način trebali obrađivati općeniti i samostalni prijedlozi građana.

Objavljeno: 13.12.2016 - 10:31

Nacionalna konferencija - "Participativno budžetiranje: zašto i kako? Hrvatska i europska iskustva"

pet, 11/11/2016 - 15:03

U Zagrebu će se od 7. do 9.12. održati konferencija "Participativno budžetiranje - zašto i kako? Hrvatska i europska iskustva" u organizaciji Zelene Istre i partnera na projektu "Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun".

Hrvatska i europska iskustva predstavit će predstavnici/ice civilnog društva, lokalnih vlasti i administracije te renomirani stručnjaci/kinje, poput Nelsona Diasa, urednika najvažnije i najutjecajnije knjige o participativnom budžetiranju posljednjih godina - "Hope for Democracy: 25 Years of Participatory Budgeting Worldwide" (link na besplatan download možete pronaći ovdje: http://pb.zelena-istra.hr/node/5)

Troškove putovanja, smještaja i prehrane za sudionike/ice izvan Zagreba, kao i troškove ručka i večere za sve sudionike/nice kojima je to potrebno snose organizatori.

Participativno budžetiranje, tj. sudjelovanje građana u odlučivanju i nadzoru javnih financija, sve je popularniji oblik demokratske inovacije koji odgovara na probleme globalne krize predstavničke demokracije, koja se očituje u drastičnom padu povjerenja građana/ki u institucije vlasti te zabrinjavajućoj posljedici - njihovom povlačenju iz političkih procesa. Participativno budžetiranje (ili kraće PB) doživljava eksponencijalan rast popularnosti diljem svijeta (posebno u SAD-u i EU) te donosi brojne koristi - za građane/ke, ali i predstavnike/ce vlasti.

Prvi dan konferencije (srijeda, 7.12.) namijenjen je organizacijama civilnog društva, a uključivat će prezentacije dvogodišnjeg iskustva predstavnika i predstavnica udruga IDEM i ja iz Malog Lošinja, Pan iz Karlovca te Zelene Istre iz Pule, u provođenju projekta "Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun" u svojim sredinama. Sudionici/e će biti upoznati/e sa rezultatima projekta, kao i problemima i izazovima s kojima smo se susretali u provedbi.

Ostatak konferencije, osim organizacijama civilnog društva, namijenjen je i predstavnicima lokalnih i nacionalnih vlasti, a uključivat će prezentacije renominiranih međunarodnih stručnjaka/kinja te predstavnika/ica lokalnih vlasti i udruga civilnog društva o iskustvima provođenja participativnog budžetiranja u Hrvatskoj (Karlovcu, Malom Lošinju, Puli, Pazinu), ali i Estoniji, Islandu te Portugalu, koji ove godine pokreće prvi proces nacionalnog participativnog budžetiranja u povijesti!

Više detalja o programu i predavačima/icama uskoro.

Objavljeno: 11.11.2016 - 15:03

Predavanje o PB-u u Buzetu!

sri, 10/26/2016 - 10:07

Grad Buzet i udruga Zelena Istra pozivaju vas na predavanje:
"PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE: građani nadziru lokalni proračun"
koje će se održati u Narodnom domu u Buzetu u četvrtak 27. listopada 2016. godine s početkom u 18.00 sati.

Zašto je sudjelovanje građanki i građana u kreiranju proračuna važno, i kakve dobrobiti ono donosi i za građan(k)e i za gradsku upravu? Zašto je važna transparentnost javnih financija i kako se građanke i građani može uključiti i u nadziranje proračuna? Kakvi oblici participacije postoje u svijetu i Europi? Koje su se prakse pokazale više, a koje manje uspješne u zadobijanju povjerenja i uključivanja građanki i građana? Kakva su iskustva u Hrvatskoj i Istri? O svemu tome, pa i ponešto više, govorit će nam Goran Matić iz Zelene Istre, koji zadnje dvije godine radi kao koordinator projekta "Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun", koji se - uz financijsku podršku EU i Ureda za udruge Vlade RH - provodi već dvije godine u Puli, Karlovcu i Malom Lošinju."

Osim projekta "Participativno budžetiranje:građani nadziru lokalni proračun", sudionici/e će se upoznati i s web aplikacijom Grada Buzeta "Kreiraj proračun" kojom se građan(k)e Buzeštine želi aktivno uključiti u planiranje Proračuna za 2017. godinu.

Aplikacija je dostupna na web stranici: www.ebuzet.com/proracun2016/

Objavljeno: 26.10.2016 - 10:07

"Participativno budžetiranje" u Puli

sri, 06/15/2016 - 09:23

Na konferenciji u organizaciji Svjetske banke, održanoj nedavno u Grazu, osim "sustavom e-konzultacija", gradonačelnik Pule pohvalio se i kako Grad Pula "provodi projekt participativnog budžetiranja." Ovo je već barem treći (dokumentirani) put da Grad i gradonačelnik, pa čak i gradonačelnikova stranka - IDS (Istarski demokratski sabor), pokušavaju prisvojiti projekt koji - uz financijsku podršku EU i Ureda za udruge Vlade RH - provodi Zelena Istra, uz minimalnu suradnju Grada Pule.

PR-ticipacija

Prvi put je to pokušano čim je projekt pokrenut, i to na Facebook stranici IDS-a, gdje se tvrdilo: "Grad Pula pokrenuo je novu internetsku stranicu 'Pula odlučuje!'". Gotovo istu rečenicu mogli smo pročitati i u elektroničkom izdanju "Proračuna u malom", i samo smo brzom reakcijom uspjeli spriječiti da se pojavi i u tiskanoj verziji. Svaki puta nam je rečeno kako se radilo o nenamjernoj pogrešci. No, nenamjerno pogriješiti u istoj stvari može se jedanput, dvaput, ali triput ?! Teško. Ovo nam nažalost ukazuje na činjenicu kako je Gradu Puli participacija najbitnija za političku samopromociju vladajuće stranke, što je jedna od glavnih opasnosti za demokratske procese koju ističu stručnjaci na polju sudjelovanja i uključivanja građana. Druga je, a nažalost doći ćemo i do toga - korištenje "participacije" za legitimaciju unaprijed donesenih odluka, odnosno manipulaciju.

Obmanjivanje (svjetske) javnosti

No, vratimo se na konferenciju Svjetske banke i izjavu gradonačelnika Miletića, i pritom zanemarimo da projekt ne provodi Grad Pula, nego Zelena Istra. Učinimo li čak i to, Miletić i dalje nije rekao istinu kazavši kako se u Puli provodi projekt participativnog budžetiranja. Projekt kojeg provodi Zelena Istra se, doduše, zove "Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun", ali je proces donošenja proračuna u Puli daleko od participativnog budžetiranja (PB), čak i u onom obliku kako ga definira upravo Svjetska banka, čija je definicija među stručnjacima poznata kao najkonzervativnija.

Već brzinsko googlanje donosi nam definiciju PB-a prema Svjetskoj banci kao cjelogodišnjeg procesa koji uključuje: teritorijalne i sektorske sastanke sa građanima, izbor građanskih delegata, terenske izvide na lokacijama prijedloga, izradu studija izvedivosti, izgradnju konsenzusa oko prijedloga proračuna... Što od toga imamo u Puli? Ništa. Stoga se, nažalost, nadaje zaključak kako je naš gradonačelnik, ili otputovao na međunarodnu konferenciju govoriti o participaciji i participativnom budžetiranju, bez da se imalo potrudio o temi informirati što nalaže elementarna pristojnost, ili da je namjerno obmanjivao svjetsku javnost. Ne znamo što je gore.

Skrivanje podataka o raspolaganju javnim sredstvima

Nadalje, na stranici Svjetske banke navodi se kako se participativnim budžetiranjem promiče transparentnost i pristup javnosti podacima o javnim prihodima i rashodima. Zato podnaslov projekta Zelene Istre i glasi "građani nadziru lokalni proračun". Na tom polju, Grad Pula se stvarno nije iskazao, te je tu dimenziju projekta čak i sabotirao. Naime, od prosinca prošle godine molimo da se objavi plan proračuna, kao i izvještaj o izvršenju proračuna, na višim razinama detaljnosti i transparentnosti, što Grad Pula uporno odbija, čak i nakon što smo se pozvali na Zakon o pravu na pristup informacijama koji jasno propisuje kako tijela javne vlasti moraju građanima dati na uvid sve tražene informacije koje se tiču raspolaganja javnim sredstvima.

Netransparentnost procesa

Nažalost i sam proces sudjelovanja građana u kreiranju proračuna iznimno je netransparentan, prijedlozi građana se ne objavljuju, kao niti odgovori Grada na njih. Osim, naravno, upravo onih prijedloga sa stranice Zelene Istre PulaOdlucuje.org, budući smo njome ciljano planirali postići do sada nepostojeću transparentnost sudjelovanja građana i komunikacije sa lokalnim vlastima. Tako ne znamo niti koliko je i kakvih prijedloga predano, koliko ih je prihvaćeno, koliko ih je odbijeno i zašto.

Razumljivo je da takav netransparentan proces stvara nepovjerenje kod građana, budući se njime može iznimno lako manipulirati. S obzirom na navedeno, postavlja se logično pitanje - na osnovu čega bi građani, recimo, trebali vjerovati gradonačelniku kada kaže da je Grad usvojio 90% (prošle godine) ili 75% (ove godine) prijedloga? Tim više što su na tribinama o proračunu u mjesnim odborima, građani mahom frustrirano govorili kako na određene probleme upozoravaju godinama.

Ni slučajno mimo "masterplana"!

Ukoliko, pak, pomnije promotrimo odgovore na prijedloge građana sa PulaOdlucuje.org stranice, primijetit ćemo kako je u proračun za 2016. godinu uvršteno tek 6 od 27 prijedloga, a kod prihvaćenih prijedloga se mahom radi o stvarima koje je Grad i tako planirao. Nisu usvojeni ni najmanji i najjednostavniji prijedlozi koji odstupaju od ranije donesenih planova i odluka Grada.

Duboka ukorijenjenost takvog krutog pristupa, u suštini zatvorenog za ikakvu smislenu participaciju, dolazi do izražaja kod prijedloga građana da građani sami prikupe sredstva i organiziraju uređenje okoliša škole Kaštanjer. Ako biste očekivali da će Grad objeručke prihvatiti takav prijedlog koji ih praktički ne bi koštao niti kune, prevarili biste se. Šturi odgovor Grada Pule na taj prijedlog glasio je: "U planu za sljedeću godinu planirano je renoviranje kuhinje i ulaza u školu, a potom će se sukladno financijskim mogućnostima pristupati ostalim prioritetnim potrebama." Dakle, ni slučajno ništa mimo našeg plana. To se ne može nazvati participacijom.

Građani ne smiju odustati

Istovremeno, unatoč svim navedenim manjkavostima zbog kojih se proces donošenja proračuna Grada Pule nikako ne može nazvati participativnim budžetiranjem, Grad i gradonačelnik odbijaju usvojiti preporuke Zelene Istre za povećanje transparentnosti i participacije, nastale kao dio projekta u kojem navodno sudjeluju. Tako "participativno budžetiranje" u maniri Grada Pule, nažalost, još uvijek vrši funkciju isprazne samopromocije i legitimacije već donesenih odluka gradske uprave, a građani se za prostor za participaciju tek moraju izboriti daljnjim i masovnim angažmanom, od čega unatoč svemu, ne smiju odustati ni pod koju cijenu. Kao građani ovoga grada imaju puno pravo sudjelovati u donošenju odluka o budućnosti svoje zajednice i raspolaganju javnim sredstvima. Sve drugo se ne može nazvati ni demokracijom, ni participacijom.

Objavljeno: 15.06.2016 - 09:23Tags: participativno budžetiranjeHrvatskaIstraPulaBoris MiletićPula odlučujeZelena Istratransparentnostjavne financije

Participacija i mediji - uloga novinara u PB

pon, 05/23/2016 - 12:07

Koja je uloga medija i novinara u participativnim procesima poput participativnog budžetiranja? Što je novinarima potrebno za kvalificirano izvještavanje o participativnom budžetiranju? I kako lokalne vlasti mogu poticati kvalificirano medijsko izvještavanje? Napomene u nastavku teksta temelje se na iskustvima sa participativnim budžetiranjem u Njemačkoj, koje je prikupila Michelle Ruesch, predavačica na našem drugom seminaru.

a) Koja je uloga novinara u procesima participativnog budžetrianja?
Novinari mogu obavljati 5 temeljnih funkcija u kontekstu procesa participativnog budžetiranja:

1. Uvođenje PB na "dnevni red" i mobilizacija
Prije svega, novinari igraju središnju ulogu u stvaranju publiciteta. Događaj koji nije medijski pokriven jednostavno ne privlači pažnju javnosti. Isto vrijedi i za participativno budžetiranje. Procesi participativnog budžetiranja koji su pokriveni tek malenim tekstićem na posljednjoj stranici novina teško da će dostići razinu prave javne rasprave. Drugim riječima, novinari mogu participativnim procesima pomoći ostvariti vidljivost u javnosti. Bez vidljivosti participativni procesi su osuđeni na propast.

2. Oblikovanje javnog mišljenja o procesu
Nije bitna samo količina izvještavanja, kvaliteta istoga igra itekako važnu ulogu. Građanke i građani neće doživjeti kao uspješne procese koji su medijski negativno i pretjerano kritički pokriveni. Stoga će se i teže odlučiti sudjelovati u procesu koji priziva negativne konotacije.

3. Kritička analiza procesa (watchdog funkcija):
S druge strane, iako kritičko praćenje može naštetiti participativnim procesima, ono je svejedno vrlo bitno. Baš kao i u ostalim političkim procesima, mediji bi trebali djelovati kao "četvrta vlast", pored zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Mediji bi trebali vršiti važnu nadzornu funkciju, objektivno i podrobno pratiti poteze vlasti i gradske uprave te primjerice ukazivati na netransparentnosti.
Ipak, važno je ne biti pretjerano kritičan, i prije svega, uspostavljati primjerene usporedbe. Samo kvalificirani novinari u stanju su interpretirati statistike o participaciji na ispravan način te tako vršiti kritički, ali istovremeno objektivan nadzor nad procesom.

4. Prijenos informacija i "prevođenje" stručnog jezika
Iduća važna uloga novinara jest približavanje stručnog žargona javnosti. Dok se radnici u administraciji često muče kako bi svoje kompleksno i stručno znanje preveli na jezik razumljiv široj javnosti, upravo bi to trebala biti jedna od najbitnijih kompetencija dobrog novinara. Obradom i prezentacijom informacija koje pruža lokalna administracija, primjerice stvaranjem atraktivnih vizualizacija, novinari mogu značajno doprinijeti procesima participativnog budžetiranja.

5. Inzistiranje na (političkoj) odgovornosti i povratnoj komunikaciji prema javnosti
Novinari igraju bitnu ulogu i nakon faze informiranja i participacije. U tzv. fazi odgovornosti (accountability phase) upravo su novinari u najvećoj mjeri odgovorni da informacije o procesu donošenja odluka stignu i do javnosti. Od velike pomoći mogu biti i kritički novinarski upiti o tome kada će biti objavljene informacije o ishodima participativne faze. U praksi se, ipak, to često zaboravlja. Ne samo donositelji odluka, već i mediji pokazuju sklonost da procese participativnog budžetiranja smatraju zaključenima nakon završetka faze aktivne participacije, odnosno predlaganja i glasanja o projektima. Javnost vrlo rijetko dobije detaljno izvješće o praktičnim rezultatima participacije građana.
Uzmemo li u obzir nabrojane uloge novinara u kontekstu procesa partipativnog budžetiranja, postavljaju se sljedeća dva pitanja: Što je novinarima potrebno kako bi mogli pružiti informirane uvide u procese participativnog budžetiranja? Što jedinice lokalne samouprave mogu poduzeti kako bi omogućile kvalificiranije medijsko izvještavanje?

b) Kako lokalne vlasti mogu podržati aktivan i pozitivan angažman novinara tokom participativnog procesa?
Od presudne je važnosti uključiti i educirati novinare u ranoj fazi procesa. Povlačenje nespretnih i neodgovarajućih paralela između statistika participacije i opće populacije, recimo, jedna je od čestih grešaka koju novinari čine zbog nedostatka iskustva sa participativnim procesima, posebno s online procesima. Kako se ne bi morali oslanjati na individualna mišljenja, već formirati vlastito, medijskim radnicima su potrebne informacije, primjerice, o participativnim procesima u drugim gradovima, ciljevima, prilikama, ali i ograničenjima participativnog budžetiranja.
Osim pružanja relevantnih i pravovremenih informacija, ključni elementi su transparentnost i otvorenost procesa. Lokalne vlasti bi morale konstruktivno pristupati i usvajati eventualne medijske kritike, posebno stoga što mediji često odražavaju različite tendencije i mišljenja prisutne u društvu.

c) Kako novinari mogu podržati procese participativnog budžetiranja?
Očigledno, novinari ne smiju postati dio propagandne mašinerije lokalne vlasti. Nezavisno, kritičko novinarstvo jedan je od temelja demokracije. Ipak, s druge strane novinari moraju biti svjesni kako pretjerano kritičko izvještavanje može štetiti tek začetim pokušajima mobilizacije građana za participaciju. Važno je razumjeti kako su procesi participativnog budžetiranja još u relativno ranim fazama razvoja te da novinari imaju mogućnost na konstruktivan način pripomoći u oblikovanju novih modela participacije, kao i transparentnijeg donošenja odluka.
Nadalje, za novinare je ključno da se ne oslanjaju slijepo na tuđa mišljenja. Ako, naprimjer, gradonačelnik izrazi razočaranje brojem građana uključenih u participativno budžetiranje, novinar ne bi smio automatski zaključiti kako je odaziv bio prenizak, već kritički istražiti takve tvrdnje.
Sve navedeno, naravno, ne odnosi se samo na profesionalne novinare, nego i na bloggere, građane-novinare, komentatore na društvenim mrežama, itd. Svi bi oni trebali kritički promišljati vlastitu ulogu u participativnim procesima.

Objavljeno: 23.05.2016 - 12:07Tags: participativno budžetiranjeparticipacijamedijinovinarijavnostwatchdog

Mali Lošinj, Karlovac i Pula nastavljaju s participacijom građana u stvaranju i nadziranju budžeta

ned, 03/20/2016 - 12:55

Projekt “Participativno budžetiranje: Građani nadziru lokalni proračun” u kojem sudjeluju gradovi Mali Lošinj, Pula i Karlovac ušao je u drugu godinu provedbe. Ovi gradovi ostali su pomalo u sjeni sličnog projekta grada Pazina koji je 2014. godine pokrenuo pionirski projekt “Pazi(n) proračun!” u kojemu su građani izravno predlagali na što će se potrošiti dio novca iz gradskog proračuna za 2015. godinu.

„Postoji dosta velika razlika između projekta “Pazi(n) proračun” i ovog našega. U našem projektu jedinice lokalne samouprave nisu u partnerskom odnosu u projektu kao što je bio grad Pazin, i nisu se prethodno obvezale ni za što, poput izdvajanja određenih sredstava. Lokalna samouprava u našem projektu je u svojstvu sudionika dok mi sami, kao projektni partneri, pokušavamo upoznati i animirati građane na sudjelovanje jer je proračun još uvijek “velika misterija” u očima naših sugrađana, budući da je rašireno mišljenje kako sami ne mogu ništa promijeniti", kaže Ivan Mužar, koordinator javnih politika iz karlovačke udruge Eko Pan.

Projekt “Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun” u svojim lokalnim zajednicama provode Zelena Istra iz Pule, Eko Pan iz Karlovca te IDEM i ja iz Malog Lošinja. Partner na projektu je i islandska udruga Citizens Foundation, dok su suradnici Institut za javne financije i GONG. Projekt traje dvije godine, a provodi se u suradnji s upravama gradova Pule, Karlovca i Malog Lošinja. Provedbu projekta, u trajanju od dvije godine, financira Europska unija putem programa IPA 2011 „Jačanje potpore organizacijama civilnog društva za povećanje dobrog upravljanja i transparentnosti javne uprave u Hrvatskoj“. Riječ je o otvorenom javnom i transparentnom sudjelovanju građana u kreiranju prijedloga za gradski proračun za 2016. godinu, na stranici gdje se na jednostavan način daju prijedlozi i argumenti za i protiv tog prijedloga. Gradovi nisu obvezni prihvatiti prijedloge, ali je dosadašnja kratka praksa pokazala da gradski zastupnici ne idu drage volje protiv prijedloga svojih glasača.

Goran Matić, koordinator projekta iz udruge Zelena Istra kaže da je “Pazi(n), proračun!” bio drugačiji i ambiciozniji projekt, ali i da oni još nisu došli u fazu u kojoj rade na publicitetu na nacionalnoj razini. „Plan je do kraja 2016. godine publicirati i distribuirati izvještaje o pilot projektima, zatim preporuke za poboljšanje participacije građana u nadzoru i planiranju lokalnih proračuna, te organizirati nacionalnu konferenciju o participativnom budžetiranju“, objašnjava Matić.

Kako je Karlovac dosta veći grad od Pazina, u tom su se gradu usredotočili se samo na elektronske alate u prikupljanju prijedloga, ali su građani također i direktno njima slali iste. Takve participativne e-alate koriste i njihovi islandski partneri. „Na našim web stranicama boljikarlovac.org građani imaju priliku sudjelovati u davanju proračunskih prijedloga kao i raspravljati o njima te se onda takvi prijedlozi dostavljaju gradu“, kaže Mužar.

Pojašnjava da su građani svjesni da postoji mogućnost sudjelovanja i u ovom novom elektronskom obliku, ali je problem konstantna apatija društva i mantra da se ništa ne može promijeniti.

„Pokušavamo razbiti te predrasude što smo donekle i uspjeli jer nam se ljudi javljaju i direktno i preko stranice projekta na facebooku s nekim svojim idejama. Očekivanja su u Karlovcu donekle ispunjena i ove godine želim potaknuti ljude na još veće sudjelovanje, odnosno na stvaranje kritične mase koja će biti poluga za progurati neke svoje ideje“, poziva Mužar svoje sugrađane. Krajem godine organizirali su i javno predstavljanje proračuna gdje su građani mogli postavljati pitanja i prijedloge Lidiji Malović, pročelnici za proračun i financije.

Za sada su dva prijedloga djelomično prihvaćena, ali jedan prijedlog je ove godine u potpunosti prihvaćen zahvaljujući dodatnom lobiranju unutar Gradskog Vijeća i po medijima, a to je neraspisivanje nove koncesije za vršenje usluge naplate parkiranja u gradu Karlovcu. Odlučeno je da će Grad preuzeti naplatu parkiranja, a to je siguran prihod od tri do pet milijuna kuna godišnje za Grad i građane.

„Još uvijek postoji nepovjerenje oko javnog participiranja u gradu Karlovcu jer je previše ljudi poslovno ovisno o vlasti (kako gradskoj, a tako i regionalnoj i državnoj) i ne žele se svojom aktivnosti “zamjeriti” istoj pa dobivamo dosta anonimnih prijedloga“, upozorava Mužar, koji dodaje da u 2016. godini nastavljaju projekt praćenja realizacije proračuna za 2016. godinu kao i izrade za 2017.

Matić, pak, kaže da su građanke i građani Pule u potpunosti ispunili očekivanja. U Puli je, tvrdi, putem stranice pulaodlucuje.org u mjesec dana 200-tinjak registriranih korisnika, odnosno građana, predalo 40 prijedloga, o kojima se raspravljalo i glasalo. Gradski oci, međutim, nisu imali pretjeranog sluha.

„Nažalost, povratna informacija, odnosno obrazloženja i odgovori Grada Pule bili su toliko nejasni, neodređeni, dvosmisleni – jednom riječju politički, a ne tehnički – da nam je bilo jako teško odrediti koji su prijedlozi uvršteni u proračun, a koji nisu. Prema analizi koju upravo pripremamo za objavljivanje, u Puli su u potpunosti prihvaćena četiri prijedloga, djelomično dva, odbijeno je 13, nejasnih je bilo šest, a na jedan prijedlog nismo dobili odgovor. Iako smo nejasne odgovore vratili Gradu kako bi im omogućili da ih objasne, to nikada nisu učinili, a obrazloženje za onaj jedan zaboravljeni prijedlog dobili smo tek u veljači. Radilo se o prijedlogu smanjenja financiranja političkih stranaka. Zbog svega toga, nemoguće je i reći niti približno o kolikim se sredstvima radi“, opisuje Matić. Stoga upozorava: „No, ukoliko pomnije promotrimo obrazloženja prihvaćenih prijedloga, brzo ćemo zamijetiti kako se mahom radi o projektima koje je grad ili već prethodno planirao, ili čak već i provodi. Iz navedenog proizlazi logičan zaključak, Grad Pula u biti nije prihvatio niti jedan prijedlog građana koji nije bio dio već donesenog plana. Nažalost, upitno je može li se to onda uopće nazvati participacijom“.

Nastavlja da Grad Pula nije uzeo u obzir niti jednu od preporuka koje su dali za povećanje transparentnosti proračunskog ciklusa i da stoga nisu zadovoljni suradnjom. „Tu ne da nije bilo suradnje, nego dolazi do otvorene sabotaže od strane Grada Pule, koji već mjesecima odbija objaviti proračun Grada Pule na 4. razini, čak niti nakon što smo bili primorani pozvati se na Zakon o pravu na pristup informacijama. Istovremeno, gradonačelnik Miletić neumorno u svakoj prilici ponavlja, sada već i po međunarodnim konferencijama, kako je Pula uzor transparentnosti i participacije građana, kao i da Grad Pula provodi projekt participativnog budžetiranja, što – nažalost – ne može biti dalje od istine“, dodaje Matić.

Kaže da svejedno s projektom nastavljaju još ove godine pa se skupljaju prijedlozi za lokalne proračune za 2017. godinu.

Najpoznatiji projekt o participativnom budžetiranju je „Pazi(n) proračun!“ u kojemu su građani izravno predlagali na što će se potrošiti dio novca iz gradskog proračuna za 2015. godinu. Nositelj projekta je GONG u partnerstvu s Gradom Pazinom i Društvom “Naša djeca” Pazin te suradnicima u Institutu za javne financije i Udrugom gradova. Ukupna vrijednost projekta je 69.243 eura, od čega Europska unija sufinancira 85 posto. To je ujedno bilo i prvo značajnije uključivanje građana u upravljanje proračunom u Hrvatskoj. Na javnim raspravama građani su mogli direktno utjecati na odabir komunalnih akcija koje će se realizirati na području njihovog mjesnog odbora.

Participativno budžetiranje krenulo je u svijet iz brazilskoga grada Porte Alegrea početkom 1990-ih godina, kada ga je pokrenula Radnička stranka. Bio je to odgovor na godine vojne diktature u toj zemlji i pokušaja da se građanima vrati povjerenje u aktivno sudjelovanje u političkom životu. Nakon toga se participativno budžetiranje proširilo diljem Latinske Amerike, koja se oslobađala bremena vojnih diktatura, a onda po cijelom svijetu, pa su ga danas preuzeli i sjevernoamerički gradovi poput New Yorka ili Chicaga. U istočnoj Europu je ovaj oblik sudjelovanja građana u donošenju proračuna relativna novina.

Iako je praksa participativnog odlučivanja u Hrvatskoj još uvijek rijetka, primjeri Malog Lošinja, Karlovca, Pazina i Pule pokazuju da je ono u Hrvatskoj itekako moguće i poželjno, a na njima je da preuzmu pionirsku ulogu u tome. Ili kako je zaključio Matić: “Građani su sasvim sigurno postali barem malo svjesniji kako bi trebali moći izravno sudjelovati u izradi proračuna, kao i – a to nije ništa manje bitno – da su za to sposobni. No hoće li im biti pružena prilika da uistinu izravno sudjeluju, to ovisi isključivo o – iskrenoj političkoj volji i razini političke kulture vladajućih. Političke volje negdje ima više, negdje manje, a za Pulu bih se usudio reći – gotovo je i nema.”

Preneseno uz dopuštenje s portala Umrežimo se - protiv korupcije!

Objavljeno: 20.03.2016 - 12:55Tags: intervjuparticipativno budžetiranjeKarlovacPulaMali Lošinj

PB u Madridu!

čet, 02/25/2016 - 02:54

Nakon što je na lokalnim izborima vlast u španjolskoj prijestolnici osvojila progresivna koalicija građanskih inicijativa Ahora Madrid poduprta od strane relativno nove radikalno lijeve stranke Podemosa, vidljivi su i prvi rezultati radikalne transformacije i demokratizacije upravljanja i vladanja - u vidu nove web stranice Decide Madrid (Odluči o Madridu / Odluči, Madride), koja osim participativnog budžetiranja najavljuje i participativno planiranje te javni i otvoreni (Open Data) pristup svim podacima gradske vlasti. Stoga se čini kako iskrene političke volje vlasti, koja je jedan od osnovnih uvjeta kvalitetne i održive participacije građana, neće nedostajati.

U procesu participativnog budžetiranja, koje će trajati od 22.2. do 30.6.2016. godine, građani će odlučivati o investiranju čak 60 milijuna eura proračunskog novca! Gradske vlasti objavit će SVE prijedloge (i prihvaćene i odbijene), izglasanim prijedlozima garantirano je uvrštenje u proračun, no tu priča ne završava - njihova provedba bit će praćena na web stranicama za participativnu demokraciju grada Madrida.

Osim prijedloga za proračunske investicije, na stranici Decide Madrid najavljuju i participativno prostorno planirranje, a građani mogu tokom cijele godine objavljivati i opće prijedloge nevezane uz proračun, koji će automatski biti uvrštavani na dnevni red gradskog vijeća čim dobiju potporu 2% stanovnika. Transformaciju Madrida u smjeru participativne demokracije, osim na web stranici koja ima i englesku verziju, ukoliko znate španjolski možete pratiti i na Facebooku - Abriendo Madrid !

Objavljeno: 25.02.2016 - 02:54Tags: participativno budžetiranjedobra praksamadrid

Besplatna e-knjiga: "72 najčešča pitanja o participativnom budžetiranju"

sri, 01/20/2016 - 15:34

Na web stranicama UN-Habitata za preuzimanje je dostupna besplatna e-knjiga u PDF formatu "72 najčešča pitanja o participativnom budžetiranju" ("72 Frequently Asked Questions about Participatory Budgeting").

Kao prednosti participativnog budžetiranja, odnosno razloge za njegovo provođenje, priručnik navodi:

  • produbljivanje demokratskih standarda i praksi kroz dijalog građana i lokalne vlasti i administracije
  • povećanje transparentnosti i učinkovitosti potrošnje javnih sredstava
  • ohrabrivanje građanske participacije u donošenju odluka, raspoređivanju i nadzoru nad trošenjem javnih sredstava
  • povećanje odgovornosti javnih službenika i predstavnika vlastiti
  • kolektivnu suradnju na određivanju društvenih prioriteta i upravljanju resursima
  • povećanje međusobnog povjerenja između građana i vlasti
  • stvaranje demokratske kulture i jačanje društvenih veza unutar lokalne zajednice

No s druge strane, što je barem jednako bitno, priručnik nudi i savjet kada ne bi trebalo provoditi participativno budžetiranje. Donosimo vam prijevod tog odlomka:

"U kojim okolnostima nije preporučljivo provoditi participativno budžetiranje?

Participativno budžetiranje nije preporučljivo provoditi kada nisu ispunjeni prethodno nabrojani preduvjeti. Nadalje, ne preporeučuje se provedba participativnog budžetiranja u slučaju da jedna ili obje strane u procesu, vlast ili/i građani, nije otvorena za promjenu i zajedničko upravljanje javnim resursima. Također je bolje izbjegavati provođenje PB-a ukoliko lokalna vlast nije i iskrena i transparentna. Provoditi PB u takvom kontekstu omogućilo bi legitimaciju ili prikrivanje praksi suprotnih osnovnim principima participativnog budžetiranja.

Ukoliko lokalni uvjeti u danom momentu nisu idealni, to ne znači da bi zainteresirani građani ili institucije trebali odbaciti ideju participativnog budžetiranja. Vrijedi provoditi skromnije inicijative poput pokušaja da se u proračunski ciklus uvede više transparentnosti. Organizacija tribina i javnih rasprava ili drugih aktivnosti, uz prisutnost legitimnih predstavnika civilnog društva, može biti poluga pritiska za otvaranje javne rasprave o proračunu i građanskom nadzoru nad njim. Brojni gradovi upravo prolaze kroz takvu, pripremnu fazu za participativno budžetiranje."

Osim toga, publikacija donosi i odgovore na brojna ostala zanimljiva i bitna pitanja o participativnom budžetiranju, od kojih ovdje navodimo samo dio:

  • Koji su osnovni principi participativnog budžetiranja?
  • Kako se provodi u praksi?
  • U kakvim se sve gradovima provodi PB?
  • Smanjuje li participativno budžetiranje korupciju?
  • Postoji li rizik da se participativno budžetiranje percipira kao panaceja, odnosno lijek za sve probleme?
  • Kakav je utjecaj PB-a na prihode grada?
  • Povećava li se, i poboljšava li se participacija povećanjem sredstava koje se predaje na odlučivanje građanima?
  • Bavi li se PB samo sredstvima iz vlastitih prihoda grada?
  • Koliki su troškovi PB-a i kako ih gradovi pokrivaju?
  • Gdje pronaći više informacija o participativnom budžetiranju?

Publikacija je, nažalost, dostupna samo na engleskom, arapskom, francuskom, kineskom, portugalskom i talijanskom jeziku. Prijevod na hrvatski (još) ne postoji, no javite nam se ukoliko ste zainteresirani da se prevedu, ili biste možda i sami željeli prevesti, pojedine dijelove, odnosno odgovore na pitanja koja vas zanimaju. Pišite nam na kontakt@pulaodlucuje.org.

Objavljeno: 20.01.2016 - 15:34Tags: pdfparticipativno budžetiranjefaqe-bookteorijapraksa

I vaše mjesto odlučuje o proračunu? - Poziv jedinicama lokalne i regionalne samouprave

uto, 10/06/2015 - 11:30

Pozivamo sve jedinice lokalne samouprave i organizacije civilnog društva sa područja Istarske, Karlovačke i Primorsko-goranske županije zainteresirane za korištenje Your Priorities platforme za e-demokraciju, na kojoj se temelji internetska stranica www.PulaOdlucuje.org, da nam se obrate za pomoć i savjet oko implementacije i prilagodbe ovog e-alata za njihove lokalne potrebe.

Fiskalna transparentnost pretpostavlja sveobuhvatno, jasno, pouzdano i pravodobno izvješćivanje javnosti o prošlom, sadašnjem i budućem stanju financija, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Transparentnost jača povjerenje građana u političke procese, omogućuje građanima pozivanje vlasti na odgovornost te štiti od prevare i zlouporabe. Osim pozitivnih učinaka na kvalitetu upravljanja, proračunska transparentnost, donosi i značajne financijske koristi, a osnovni je preduvjet participacije građana u odlučivanje o proračunu.

Stoga, sve jedinice lokalne samouprave pozivamo i da javnosti omoguće pravovremeno informiranje o proračunskom procesu, odnosno da u skladu s člankom 12. Zakona o proračunu, u službenim glasilima i svojim internetskim stranicama objave:

- lokalni proračun i projekcije proračuna te eventualne dopune (rebalanse) proračuna,
- polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna,
- polugodišnje i godišnje izvještaje o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika,
- godišnje financijske izvještaje jedinica lokalne i regionalne samouprave te proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Osim tih zakonskih obaveza pozivamo jedinice lokalne i regionalne samouprave da u skladu s preporukama Ministarstva financija iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održe javne tribine na kojima bi građane upoznali s prijedlogom proračuna, kao i da objave:

- prijedlog proračuna kojeg načelnik, gradonačelnik ili župan dostavlja na donošenje predstavničkom tijelu (najkasnije do 15. studenog tekuće godine, prema Zakonu o proračunu)

- prijedloge polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna čim ih načelnik, gradonačelnik ili župan dostavi predstavničkom tijelu jedinice lokalne ili regionalne samouprave,

- Vodič za građane, predložak kojega je objavilo Ministarstvo financija ovdje

Također pozivamo sve jedinice lokalne i regionalne samouprave da svoje građane uključe u planiranje i odlučivanje o proračunu. Participativno budžetiranje, koje uključuje (direktno) odlučivanje građana o dijelu proračunskih investicija i prioriteta, kao i odgovornost političara za provedbu odluka građana, donosi također niz pozitivnih učinaka:

• preciznije i učinkovitije određivanje prioriteta zajednice,
• povećana kvaliteta razvoja zajednice,
• pravednija raspodjela financijskih sredstava,
• smanjen prostor za korupciju,
• politički osnažuje glas građana, educira ih i motivira na aktivnije djelovanje u zajednici,
• povećanje međusobnog povjerenja građana i institucija vlasti,
• razvijanje osjećaja zajedničkog vlasništva i odgovornosti građana i institucija vlasti.

Za svu pomoć, podršku i savjete pri uključivanju javnosti u proračunski proces, kao i za prezentacije participativnog budžetiranja te internetske platforme za e-demokraciju Your Priorities, obratite se udruzi Zelena Istra na e-mail udruga-zelena-istra[at]pu.t-com.hr ili na telefon 097 69 99 529.

Projekt "Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun" provodi Zelena Istra sa partnerima, udrugom Pan iz Karlovca te Centrom za zdravo odrastanje IDEM i ja iz Malog Lošinja. Projekt financira Europska unija, a sufinancira ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Objavljeno: 06.10.2015 - 11:30

PB - Od Porto Allegrea do Hrvatske

uto, 10/06/2015 - 11:04

Iako se čin sasvim logičnim da bi javnost trebala imati udjela u odlučivanju o načinu trošenja javnih sredstava, odnosno građani u odlučivanju o gradskom proračunu, participativno budžetiranje (PB) relativno je nova politička praksa. Prvi ozbiljniji pokušaj ujedno je i najpoznatiji, a radi se o brazilskom gradu Porto Allegreu u kojem je 1989. godine radikalno lijeva Radnička stranka uvela ovaj inovativni model odlučivanja o javnim sredstvima, i to s jasnom vizijom – smanjiti ogromne nejednakosti u distribuciji sredstava i kvaliteti života između siromašnih i bogatijih dijelova grada.

U tom gradu od 1.5 milijuna stanovnika, svake je godine u proces participativnog budžetiranja uključeno tisuće građana i volontera koji, sudjelujući na nizu sastanaka i radionica na raznim razinama, odlučuju o otprilike 12 posto proračunskih sredstava. Rezultati? U prvih 8 godina broj kućanstava s pitkom vodom porastao je s 80 na 90 posto, udvostručio se broj djece upisane u škole, godišnje je asfaltirano 30 kilometara cesta u više siromašnih četvrti, a gradski prihodi su porasli za gotovo 50 posto.

Razumljivo je stoga da su građani čvrsto prigrlili PB te da je ta praksa odlučivanja nastavljena čak i nakon što je Radnička stranka izgubila vlast. Štoviše, model se ubrzano proširio Brazilom i Južnom Amerikom, pa do 2001. godine PB prakticira više od tri stotine lokalnih jedinica u Brazilu. Globalno širenje PB doživljava nakon 2001. godine kada se u Porto Allegreu održava 1. Svjetski socijalni forum, prilikom kojeg se stotine aktivista iz cijeloga svijeta upoznalo s ovim modelom političke emancipacije i participacije građana te su ga prenijeli u svoje zajednice.

Od tada do danas, PB se proširio svim kontinentima te ga prakticiraju tisuće jedinica lokalne samouprave, između ostalog, i New York, Berlin i Rim. Možda bi bilo točnije reći da se PB proširio u nekom obliku svim kontinentima, jer teško možemo reći da je model Porto Allegrea u potpunosti primijenjen i u, recimo, Europi, gdje se prakticiranje PB-a može učestalije poistovjetiti s pukim savjetodavnim procesima, često provođenim isključivo na Internetu. U svom nezaustavljivom širenju participativno budžetiranje prošle godine došlo je i do Pazina, a temelje za pravi participativni proces postavljamo i u Karlovcu, Malom Lošinju i Puli kroz projekt "Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun", kojeg provodi Zelena Istra i partneri, a financira Europska unija, uz sufinanciranje Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Participativno budžetiranje oblik je participativne demokracije koja ugrubo znači sudjelovanje građana u upravljanju javnim poslovima. “Sudjelovanje” je riječ vrlo rastezljivog značenja koja obuhvaća mnogo toga - od pukog povremenog provođenja savjetodavnih anketa među građanima o odabranim pitanjima do svakodnevnog, organiziranog sudjelovanja građana u raspravi i odlučivanju o svim relevantnim političkim pitanjima. Ta se višeznačnost krovnog pojma, razumljivo, prenosi i na pojam participativnog budžetiranja.

Prema jednoj definiciji, da bi se proces mogao nazvati participativnim budžetiranjem, mora zadovoljavati iduće kriterije:

1) mora uključivati raspravu o proračunu
2) mora uključivati barem razinu grada (odnosno jedinicu lokalne (samo)uprave koja ima izabrano predstavničko tijelo te određene ovlasti nad administracijom i resursima)
3) mora se događati svake godine
4) mora uključivati deliberativni oblik sastanaka s građanima
5) mora uključivati odgovornost političara prema rezultatima procesa

Zašto provoditi PB? Ukoliko je proces pažljivo osmišljen i proveden uz iskrenu političku volju (što, nažalost, i prečesto nije slučaj, koristi mogu biti “obostrane”, odnosno podjednako korisne za građane i za administraciju, a bez daljnjeg za demokratsku sliku društva. Neke od tih pozitivnih posljedica uključuju:

• smanjen prostor za korupciju
• preciznije i učinkovitije određivanje prioriteta zajednice
• povećanu kvalitetu razvoja zajednice
• pravedniju raspodjelu financijskih sredstava
• političko osnaživanje glas građana - educira ih i motivira na aktivnije djelovanje u zajednici
• povećanje međusobnog povjerenja građana i institucija vlasti
• razvijanje osjećaja zajedničkog vlasništva i odgovornosti građana i institucija vlasti.

Nadamo se da ćete se složiti s nama da se radi o vrlo bitnim ciljevima i za naše društvo. No, tu dolazimo i do naše odgovornosti, jer osim spomenute komponente iskrene političke volje “odozgo”, za istinsku uspješnost participativnih procesa, kao i demokraciju općenitije, jednako je važan, ako ne i važniji, angažman i aktivnost građana “odozdo”.

Vidljivo je to i iz praćenja životnog tijeka mnogih procesa participativnog budžetiranja. Naime, iako se model širi te se iz godine u godinu primjenjuje u sve više jedinica lokalne samouprave diljem svijeta, zamijećena je i visoka stopa "mortaliteta", odnosno mnogi su procesi kratkotrajni. Pomnije istraživanje pokazalo je da se uglavnom radi o procesima koji su pokrenuti "odozgo" i nisu ostvarili zadovoljavajući odziv građana. Istovremeno, često se radi upravo o konzultativnim, odnosno čisto savjetodavnim procesima tijekom kojih građani nemaju pravu moć odlučivanja, što onda i dovodi do smanjene motivacije za njihovo sudjelovanje, dok su procesi u kojima građani uistinu odlučuju puno dugovječniji i postižu znatno veću stopu sudjelovanja i angažmana građana.

Objavljeno: 06.10.2015 - 11:04

Stranice